Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.
Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Zašto se posti na Veliki petak?
Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću.
Nemrs podrazumijeva suzdržavanje od konzumacije mesa, dok je riba dozvoljena, dok post znači suzdržavanje od hrane i pića, uz dopuštenje jednog punog obroka dnevno.
Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post je obvezan jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.
Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone 'na kant', udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).
Do kada traje post na Veliki petak?
Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.
Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.
Što se smije jesti na Veliki petak?
Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs.
U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.
Recepti za veliki petak
Kako je riba najčešće namirnica koju kršćani jedu u Hrvatskoj za Veliki petak, tako su i neke jela češća od drugih. Za vrijeme Velikog petka, tradicionalne je da obitelj jede zajedno, pa se i pripremaju obiteljski obroci. Ako tražite ideju što spremiti za ovaj dan, izdvojili smo neke recepte koji bi vam mogli pomoći.
Bakalar na crveno
Bakalar na crveno dalmatinski je recept s kojim ne možete pogriješiti, posebno ako volite riblja jela. Tradicionalno se poslužuje na Veliki Petak, a iako priprema traje nešto duže, definitivno se isplati. Najviše vremena u ovom receptu će uzeti priprema.
Bakalar na bijelo
Bakalar na bijelo tradicionalno je jelo koje se često priprema na Veliki petak i tijekom posnih dana, a odlikuje ga bogat i kremast okus. Ova delicija spaja kuhani bakalar, maslinovo ulje i češnjak u savršen sklad, stvarajući lagano, ali zasitno jelo koje se savršeno slaže s domaćim kruhom ili krumpirom. Bakalar na bijelo nije samo simbol tradicije, već i gurmanski užitak koji unosi duh Mediterana u svaku prigodu.
Fiš paprikaš
Omiljeno jelo na žlicu svih ljubitelja ribe sigurno je fiš paprikaš. Ovaj riblji specijalitet, odličan je za posluživanje većih skupina ljudi, pa nije ni čudo da ga se često sprema upravo na proslavama i za vrijeme blagdana. Vaš dom će zamirisati kad na stol poslužite ovo jelo, a priprema nije toliko komplicirana. Najzahtjevniji dio je svakako čišćenje ribe, no kad to riješite, ostatak je zaista jednostavan.
Orada s krumpirom u pećnici
Ako niste najveći ljubitelj bakalara, orada je riba za vas. Savršen izbor za blagdane – jednostavno, mirisno i dovoljno svečano jelo u kojem će svi uživati je orada s krumpirom pečena u pećnici. Orada se sljubljuje s krumpirom i mediteranskim začinima, a sve se peče zajedno za jednostavniji i brži obrok.
Orada s krumpirom u pećnici sastojci:
- 3 orade (po ~400–500 g), očišćene i zarezane
- 1,5 kg krumpira
- 2 crvena luka
- 4–5 režnjeva češnjaka
- Maslinovo ulje
- Svježi peršin, ružmarin, timijan
- Sok 1 limuna
- Sol i papar
- 1–2 dcl bijelog vina
Orada s krumpirom u pećnici postupak:
- Ogulite krumpir i narežite ga na ploške, luk narežite na kolutiće, a češnjak sitno nasjeckajte.
- U velikom protvanu pomiješajte krumpir, luk i češnjak s maslinovim uljem, soli, paprom i svježim začinima.
- Orade izvana i iznutra natrljajte solju, paprom i limunovim sokom, pa stavite nekoliko grančica začina u utrobu.
- Položite ih na krumpir, lagano zalijte s još malo maslinova ulja i bijelim vinom.
- Pokrijte alu-folijom i pecite na 200°C oko 30 minuta. Zatim skinite foliju i pecite još 20–30 minuta dok sve lijepo ne porumeni.
Rižoto s plodovima mora
Kremasti rižoto bogat morskim plodovima pun je okusa i mirisa mora. Lagan, ali zasitan, savršen je za ručak koji izgleda i miriši kao iz restorana. A još bolje – lako se priprema u većoj količini!
Rižoto s plodovima mora sastojci:
- 500 g arborio riže
- 400 g smrznutih ili svježih miješanih plodova mora
- 1 glavica luka
- 2 režnja češnjaka
- Maslinovo ulje
- 1 dcl bijelog vina
- 1,5 l povrtnog temeljca (ili vode s kockom)
- Peršin, limun, sol, papar
Rižoto s plodovima mora postupak:
- Na maslinovom ulju pirjajte sitno sjeckani luk i češnjak dok ne omekšaju.
- Dodajte plodove mora i kratko ih popržite dok ne ispuste tekućinu, pa ulijte vino i pustite da malo ispari.
- Umiješajte rižu, kratko je tostirajte pa počnite dolijevati temeljac po malo, uz stalno miješanje.
- Kuhajte oko 20 minuta, stalno dolijevajući tekućinu i miješajući dok riža ne omekša, a rižoto postane kremast.
- Posolite, popaprite i dodajte svježe sjeckani peršin i malo limunovog soka prije posluživanja.
Pohani oslić
Ako želite malo drugačiji Veliki petak ili imate manju djecu koja ne voli ribu, pohani oslić je idealan izbor. Hrskav, zlatno pečen oslić pravi je klasik i teško da itko može odoljeti tom mirisu. Posebno je praktičan za pripremu u većim količinama jer se može pohati unaprijed, a savršen prilog uz njega je svakako francuska salata.
Pohani oslić sastojci:
- 1,2 kg fileta oslića (svježih ili odmrznutih)
- 3 jaja
- Brašno
- Krušne mrvice
- Limun
- Sol, papar
- Ulje za prženje
Pohani oslić postupak:
- Narežite oslić na komade, posolite, popaprite i pokapajte limunovim sokom. Ostavite da odstoji 10-ak minuta.
- Uvaljajte filete redom u brašno, razmućena jaja i krušne mrvice.
- Pržite ih u vrućem ulju dok ne postanu zlatno smeđi i hrskavi, pa ih ocijedite na papirnatom ubrusu.
- Poslužite oslić uz punu zdjelu francuske salate – i uživajte!
Običaji na Veliki petak
U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: "Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!". Na to narod odgovara: "Dođite, poklonimo se!"
Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.
Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.
Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.
Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.
Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.
Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju "Gloria" i "Slava Bogu na visini".
Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: "Isus je uskrsnuo", nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Pečena marinirana piletina sa zobenim tortiljama
