Brže hodanje može znatno smanjiti rizik od poremećaja srčanog ritma, pokazuje novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Glasgowu. Ovi poremećaji, poznati kao aritmije, mogu povećati rizik od moždanog udara, zatajenja srca pa čak i iznenadnog srčanog zastoja, ako se ne liječe na vrijeme, piše Independent.
Istraživači su analizirali podatke više od 420.000 sudionika iz britanske biobanke (UK Biobank) i usporedili brzinu njihovog hoda s pojavom srčanih problema tijekom razdoblja od 13 godina. Hodanje se klasificiralo u tri kategorije: sporo (manje od 4,8 km/h), umjereno (4,8 do 6,4 km/h) i brzo (više od 6,4 km/h).
Brže hodanje je bolje za zdravlje srca
Tijekom praćenja, više od 36.000 osoba razvilo je neki oblik aritmije, uključujući fibrilaciju atrija – kad srce kuca nepravilno i prebrzo – usporeni rad srca i ventrikularne aritmije koje nastaju u donjim dijelovima srca.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su hodale prosječnim tempom, imale 35 posto manji rizik od razvoja aritmija, dok je kod onih koji su hodali brzim tempom taj rizik bio manji čak 43 posto, u usporedbi s onima koji su hodali sporo. Osobito se istaknula skupina koja je hodala najbrže – kod njih je rizik od fibrilacije atrija bio manji - gotovo 46 posto.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Heart, dodatno potvrđuje važnost uključivanja bržeg hodanja u svakodnevne preporuke za fizičku aktivnost.
Osim brzine hodanja, istraživači su pratili i koliko vremena su sudionici dnevno provodili u hodu. Pokazalo se da dulje hodanje, posebice prosječnim ili bržim tempom, dodatno smanjuje rizik za oko 27 posto.
Znanstvenici su naglasili kako je ovo prvo istraživanje koje detaljno razmatra povezanost između brzine hoda i srčanih aritmija te sugerira da metabolički i upalni procesi mogu igrati važnu ulogu. Naime, brže hodanje može smanjiti rizik od pretilosti i kronične upale, što u konačnici doprinosi zdravlju srca.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Zvonimir je profesor, glazbenik i pčelar i sve stiže: 'Ovo je formula za život bez stresa'
