Evo nekih cinjenica zbog kojih biste mogli ozbiljno razmisliti o tome da pocnete ranije odlaziti u krevet svaku vecer:
1. Iako se puno raspravlja o carobnom broju sati koji su potrebni da bismo se dovoljno naspavali, vecina strucnjaka i dalje preporuca standardnih osam sati. U SAD-u pak 40 posto odraslih osoba ne ispunjava taj uvjet, jer vecina ljudi spava sedam sati. Adolescenti spavaju jos gore, te cak 70 posto njih ne ispunjava ovaj kriterij.
2. Nedostatak san je ozbiljan problem modernog drustva. Ljudi spavaju na tisuce sati manje od onoga koliko im je potrebno. U velikoj mjeri za to je odgovorna tehnologija koja nas odvraca od sna. Uz to, ljudi previse rade, pa nemaju dovoljno vremena da bi vikend iskoristili za sve stvari koje zele. Zbog toga, vikednom isto ostaju puno dulje budni kako bi kompenzirali sve sto zele.
3. San je jednako vazan kao pravilna prehrana, fizicka aktivnost i vezanje pojasom u autu. No mnogi ljudi jednostavno podcijenjuju potrebu za njim.
4. Svaka vasa sposobnost je umanjena kad vam nedostaje sna. To znaci da ce se za 20 do 50 posto smanjiti vase mogucnosti donosenja odluka, vremena reagiranja, svjesnosti situacija, pamcenja i komunikativnost.
5. Kad spavate manje od sedam sati na noc, postoje dokazi da da se povecava sansa za pretilost, dijabetes, srcano-zilna oboljenja, pa cak i Alzheimera.
6. U jednom istrazivanju ljude su podvrgli cetverosatnom spavanju tijekom odredenog razdoblja i zatim su pratili kako to utjece na njihovu tjelesnu tezinu. Pokazalo se da nesanica povecava apetit za masnom hranom, te su ljudi koji su malo spavali konzumirali 500 kalorija vise dnevno od onih koji su bili naspavani.
7. Gotovo sve psihicke bolesti povezane su s problemom nesanice, tvrde strucnjaci. U stvari, nedostatak sna je gotovo univerzalan simptom kod svih psihickih tegoba, od bipolarnosti do anksioznih poremecaja.
8. Kad spavate, vas se mozak rjesava toksicnih kemikalija, a jedan od proteina koji se gomila u mozgu dok smo budni je povezan s Alzheimerom.
9. Mnogi cimbenici su izvan kontrole kad se govori o snu, pogotovo ovisno o tome radite li dugo ili kakav uopce posao imate. Tako se s posebnim problemima susrecu ljudi koji rade u smjenama i cesto po noci.
10. Jos jedna ugrozena skupina su osobe koje u kasnim satima rade sa strojevima. Naime ljudi koji po noci voze auto, zrakoplov ili vlak moraju prevladati psihicki program u mozgu koji im govori da bi u tom trenutku trebali spavati.
11. Vodeci uzrok teskih promentnih nesreca je iscrpljenost.
12. Postoji izraz 'mikrospavanje', koji se definira kao napad spavanja koji se javlja nezeljeno i moze trajati pet do 10 sekundi. On se moze dogoditi bilo kad i imati fatalne posljedice.
13. Adolescenti su bioloski programirani da ostaju dulje budni i da se kasnije bude, iako ih srednja skola i dalje tjera da se dizu nepotrebno rano.
14. Istrazivanja su pokazala da srednjoskolci koji vise spavaju postizu bolje rezultate i manje su skloni depresiji. A americka Akademija pedijatara preporucuje da bi srednje skole trebale pocinjati najranije u 8:30 ujutro.
15. Jedan od najstrasnijih podataka jest spoznaja koje sve dobrobiti propustamo kad ostajemo predugo budni svaku vecer. Dobra vijest je i da spavanje moze "inspirirati kreativnost, vratiti emocije u ravnotezu, poboljsati kardiovaskularno zdravlje, metabolizam i imunitet". Sve sto vi morate uciniti jest pronaci nacin kako ga sto vise ugurati u svoj raspored.