Vama ne tako važna bol u nozi može biti simptom opasnog krvnog ugruška skrivenog duboko u venama – poznatog pod imenom duboka venska tromboza (DVT). DVT se formira u velikoj veni, poput one u nozi ili preponama, i može biti smrtno ozbiljna stvar ako se ugrušak počne kretati i uđe u pluća – gdje postaje plućni embolizam (PE), piše Stetoskop.info.
U sklopu američke kampanje povećavanja osviještenosti, dr. Steven Galson najavio ju je riječima: "To je tihi ubojica. Teško ga je dijagnosticirati. Većina ljudi nije svjesna da je riječ o ozbiljnom medicinskom problemu, niti zna kako ga spriječiti."
Samo u SAD-u oko 350.000 do 600.000 osoba svake godine postaju žrtve DVT-a, a barem 100.000 zbog toga izgubi život.
Ugrušci mogu brzo prekinuti život naizgled zdravih osoba (odjednom umru nakon dugog putovanja na kojem su dugo bili nepomični u uskom prostoru).
Znakovi i simptomi DVT-a povezani su sa stupnjem zakrečenja venskog protoka, upalom stijenke krvnih žila. Međutim DVT se može pojaviti i bez očitih simptoma.
Najspecifičniji znakovi DVT-a
Oticanje noge, posebno jedne.
Bolna osjetljivost mišića potkoljenice, posebno na postero-anteriornu kompresiju.
Vruće točke na nozi. Homanov znak (bol pri nagloj dorzofleksiji stopala pri umjereno savijenoj nozi u koljenu) je pozitivan u manje od 50% slučajeva s DVT-om i u više od 50% slučajeva bez DVT-a, pa je vrlo nespecifičan. Proširene površinske vene i blaga do umjerena bol na dodir duž trombozirane vene.
Opći simptomi kao osjećaj slabosti, malaksalosti, blago povišena temperatura, ali bez hladnoće i drhtavice.
Kod masivne tromboze ileofemoralnih vena i njihovih ogranaka koža je edematozna, blijeda ili cijanotična (krv postaje tamnocrvena i prosijava kroz tijelo modru boju), uz jaku bolnost i čestu pojavu petehija, a kasnije se proširi i proksimalno zbog sve manjeg arterijskog dotoka, a na stopalu i prstima nastaje ishemična gangrena.
Neobični kašalj, bol zbog dubokog udisaja i drugi problemi s disanjem. Plućna embolija je prva manifestacija DVT-a u 10% slučajeva.
Najrizičnije skupine
Osobe koje su nedavno imale kirurški zahvat, slomili kost ili pali – dugo su nepokretni, trudnice, žene na kontracepcijskim tabletama ili hormonskoj terapiji za menopauzu, kao i svi koji su dugo vremena nepokretni.
Rizik povećavaju godine, pušenje i debljina.
Važan je i genetski faktor, zato uvijek obavijestite liječnika ako imate bliskog rođaka koji je već imao krvni ugrušak.
Iako se DVT može lako spriječiti i liječiti, pacijenti i liječnici ga često ne uočavaju. Pacijenti simptome smatraju nevažnima da bi ih spominjali liječniku, pa mnogi ne dobivaju sredstva za razrjeđivanje krvi prije operativnog zahvata na koljenu ili kuku.
Svi koji imaju rizik od razvoja DVT-a trebali bi nositi udobnu široku odjeću i povremeno podići noge iznad razine srca. Trebalo bi i vježbati, nositi kompresivne čarape i smanjiti unos soli.