Desetljećima je placebo bio sinonim za neuspjeh – bio je dokaz da nešto ne djeluje. Ako bismo u medicinskom istraživanju nekog lijeka ili terapijske procedure imali visok udio osoba na koje je djelovao placebo – dakle, ako bi tableta bez aktivne tvari ili fingirani medicinski postupak polučili pozitivan efekt na organizam – to bi za istraživače značilo da je novoosmišljeno liječenje neuspješno.
Već desetljećima pojedini znanstvenici nude drugačiju perspektivu na placebo, a to je da uz djelovanje lijeka na fiziološkoj i kemijskoj razini, postoji ljekovito djelovanje u našem organizmu koje ne potječe od farmaceutskog pripravka. Odakle onda dolazi taj učinak? Čini se, iz naših uvjerenja, povjerenja, misli i očekivanja da će lijek djelovati. Umjesto da samo proučavamo djelovanje novih lijekova, trebali bismo proučavati i povjerenje da ćemo se izliječiti – jer očito kod određenog broja pacijenata djeluje!
Pozitivne emocije
Na ovo već desetljećima ukazuju neki znanstvenici i istraživači koje je, međutim, znanstvena zajednica s prijezirom odbacila. Jedan od njih je dr. Bruce Lipton, koji je napisao poznatu knjigu "Biologija vjerovanja".
On je u svojim istraživanjima otkrio da na stanice ne djeluje primarno naš DNK, nego naše misli i uvjerenja te da upravo one stvaraju biološki odgovor i oslobađanje kemijskih posrednika koji reguliraju funkcije unutar organizma.
Osim njega, ovime se bavi i istraživač i motivacijski govornik Joe Dispenza, koji je napisao svjetski bestseler "Placebo ste vi", u njemu opisujući kako učenje i vježbanje pozitivnih emocija i misli utječe na tjelesnu razinu i prije svega mijenja naš mozak koji potom novim neurološkim krugovima stimulira nove odgovore u našem organizmu i mijenja stvarnost u kojoj živimo. Na ovaj način, smatra on, možemo djelovati ne samo na psihofizičko stanje, zdravlje i bolest, nego i na odnose, uvjete u kojima živimo, uspjeh koji postižemo.
Mainstream znanost i placebo
Posljednjeg desetljeća i mainstream znanstvenici počinju istraživati ovu nevidljivu silu unutar nas. Oni otkrivaju da samo zato što je placebo usko vezan za naša očekivanja, ne znači da je izmišljen ili lažan.
Ovakvo očekivanje, otkriveno je, podiže razinu endorfina u tijelu i tako smanjuje bol. I ne samo to, može mijenjati brojne druge fiziološke parametre. U jednom istraživanju na Medicinskom fakultetu sveučilišta Brown ispitanicima je dana "šećerna tableta" i rečeno im je da je to stimulans.
Nakon uzimanja, kod ispitanika je porastao krvni tlak, broj otkucaja srca u minuti se povećao, kao i njihova brzina u rješavanju zadataka. Kad su im dali istu neaktivnu pilulu i rekli da je je to lijek za spavanje, njihova su tijela pokazala oprečne reakcije. Druga je studija pokazala da kada osobe ne znaju da uzimaju tablete za smanjenje boli, potrebna im je dvostruko veća doza da bi oni djelovali.
U Medicinskom centru Beth Israel Deaconess koji je usko povezan s prestižnim sveučilištem Harvard otkrili su da ovaj učinak snažnije povezuje tijelo i mozak i tako stvara pojedine promjene.
Možda pozitivno razmišljanje neće izliječiti rak ili poodmakle degenerativne promjene, no studije pokazuju da utječe i olakšava teškoće kod bolnih stanja, sindroma iritabilnog crijeva, depresije, menopauze i poremećaja spavanja pa čak i Parkinsonove bolesti. Dakako, daljnja istraživanja vjerojatno će proširiti ovaj popis.
Registrira ga i mozak
U skladu s otkrićima koja priznaju na Harvardu, drugo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu "PLOS Biology" pokazalo je nešto jako zanimljivo. Ispitanicima s osteoartritisom znanstvenici su dali placebo.
Potom su one na koje je placebo djelovao, tj. koji su osjetili najveće smanjenje bolova, podvrgnuli snimanju funkcionalnom magnetskom rezonancijom. Snimke mozga su otkrile da se kod placebo učinka javlja pojačana aktivnost u središnjem djelu frontalnog režnja mozga. Dakle, placebo je stvaran. Znanstvenicima jedino preostaje da ga integriraju u protokole liječenja.