Svaka četvrta žena oboljet će od depresije

Brojne studije su potvrdile – depresija je ogroman problem za žene na Zapadu, četvrtina ženske populacije će u nekom trenutku zapasti u depresiju.

3.5.2010.
11:11
VOYO logo

Ljudi su općenito 10 puta skloniji depresiji nego 1945., dok su žene i tinejdžerice dvostruko pogođenije od muškaraca. Nastavi li se ovim tempom, depresija će nakon srčanih bolesti postati glavni uzrok radne nesposobnosti do 2020. godine.

No, zašto se generacija žena koja uživa više slobode, mogućnosti i nezavisnosti nego njihove majke ili bake čini daleko nesretnijom?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naša kultura podržava ideju da je depresija prije svega kemijski problem mozga koji zahtijeva kemijsko rješenje. Najbrže rješenje su antidepresivi i kratkoročne terapije ponašanja.

No, iako antidepresivi bez sumnje pomažu da oboljeli može ponovno funkcionirati, loši geni i niska razina serotonina tek su dio priče.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U zadnjih 50 godina životi žena su se drastično promijenili, a neki mentalni problemi poput depresije možda su posljedica prevelikih očekivanja. Ovo se ne odnosi na oboljele pojedince, nego na kulturu koja potiče djetinjaste fantazije neograničene sreće kojoj se teži. Žene se osim toga bombardira kontradiktornim porukama o tome kako će postići stanje željene sreće. Savršena majka, obožavana žena, vitka manekenka neki su od kalupa koji, navodno, pružaju stanje blaženstva. Pa iako naš racionalni um zna da je to ludost, ovakve poruke su ušle u kolektivnu podsvijest i čine katastrofalne štete na naše mentalno zdravlje.

Žene na Zapadu ne samo da žele imati sve, nego i sve najbolje od ponuđenog: biti pobjednice, izuzetne, supercure. Mnoge rade tempom koji nadilazi njihove snage i na koncu 'pucaju'.

Istovremeno, žene danas trebaju biti snažne, neovisne i neranjive – i patiti u samoći. Pod ovakvim pritiskom nije ni čudo da toliki broj žena zapada u depresiju.

Još jedan problem u našoj potrošačkoj kulturi da razvijamo osjećaj prava na sretan, bezbolan, bezbrižan život i mislimo da nešto nije u redu s nama ako se ne osjećamo odlično svakog trenutka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, mnogi psiholozi brinu da se obična tuga sve češće kategorizira pod depresiju. U knjizi The Loss of SadnessAllan V. Horwitz i Jerome C. Wakefield tvrde da je normalna tuga pretvorena u bolest te da je stvorena lažna epidemija depresije. Još je Jung rekao: "Patnja nije bolest. Bol, gubitak i tuga neizbježni su pokazatelji da smo živi."

Drugi stručnjaci smatraju da je erozija društvenih veza u zadnjih nekoliko desetljeća imala poražavajući utjecaj na žene. Izolacija je sve veća, tako da mnogi žive u emocionalno hladnijem društvu nego je ono bilo prije samo 50 godina. Primjerice, u Velikoj Britaniji trećinu kućanstava čine samci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz napredak tehnologije, mi smo prva generacija koja nema nikakve praktične potrebe za susjedima. No, ljudi su ipak bića koja imaju potrebu povezati se s drugima.

Pa iako su naše majke i bake možda fizički napornije radile, imale su bolju međusobnu mrežu potpore nego moderne žene u iznimno natjecateljskom okruženju.

Prethodni članci:

arti-201004270052006 arti-201004140667006 arti-201003010049006 arti-201001290766006 arti-201002030043006 arti-201002020334006 arti-201004010276006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo