S obzirom na porast učestalosti virusnih infekcija i bolesti povezanih s oslabljenim imunološkim sustavom, razumijevanje ključnih elemenata obrane našeg organizma postaje sve važnije. Limfociti, kao temeljne stanice imunološkog sustava, igraju ključnu ulogu u borbi protiv virusa, bakterija i raka.
Što su limfociti?
Limfociti su vrsta bijelih krvnih stanica koja igra ključnu ulogu u obrani tijela od infekcija i bolesti. Bijela krvna zrnca važan su dio imunološkog sustava jer pomažu vašem tijelu u borbi protiv antigena, koji su bakterije, virusi i drugi toksini koji vas čine bolesnima. Limfociti cirkuliraju kroz krv i limfni sustav te neprestano traže patogene i abnormalne stanice kako bi ih eliminirali. Njihova prisutnost i aktivnost od ključne su važnosti za održavanje zdravlja i zaštitu organizma od bolesti.
Gdje nastaju limfociti?
Limfocite stvara koštana srž. Limfociti B stanica ostaju u koštanoj srži, dok limfociti T stanica putuju do timusa. Koštana srž neprestano proizvodi stanice koje će postati limfociti. Neki će ući u krvotok, ali većina će se kretati kroz vaš limfni sustav, koji je skupina tkiva i organa, poput slezene, krajnika i limfnih čvorova, koji štite vaše tijelo od infekcija.
Oko 25 posto novih limfocita ostaje u koštanoj srži i postaju B stanice. Ostalih 75 posto putuje do timusa i postaje T stanica.
Postoje različite vrste B stanica i T stanica. To uključuje:
- efektorske stanice koje se aktiviraju antigenima za borbu protiv aktivne infekcije
- memorijske stanice koje su u vašem tijelu dovoljno dugo da prepoznaju i "zapamte" prošle infekcije i brzo krenu u akciju ako se ponovno zarazite antigenom
Limfociti B i limfociti T rade zajedno u borbi protiv infekcije. Limfociti B prepoznaju antigene i postaju plazma stanice koje proizvode antitijela za borbu protiv njih.
Koje su vrste limfocita?
Postoje tri tipa limfocita T, a svaki ima svoju ulogu. To uključuje:
- citotoksične T stanice
- pomoćne T stanice
- regulatorne T stanice
Citotoksične T-stanice, koje se često nazivaju "T-stanice ubojice", uništavaju stanice u vašem tijelu koje su zaražene antigenom, stanicama raka i stranim stanicama poput transplantiranih organa. Pomoćne T-stanice usmjeravaju imunološki odgovor B-stanica i drugih T-stanica.
Regulatorne T stanice potiskuju vaš imunosni sustav kako bi održale njegov odgovor pod kontrolom. Osim što sprječavaju autoimune bolesti, one također sprječavaju druge bijele krvne stanice u borbi protiv stvarnih ili percipiranih antigena. Percipirani antigeni uključuju tvari poput alergena i normalne flore bakterija u gastrointestinalnom traktu.
Alergeni su stvari koje uzrokuju alergijsku reakciju, što može uključivati pelud, plijesni ili dlaku kućnih ljubimaca.
Što su reaktivni limfociti?
Reaktivni limfociti (također poznati kao atipični limfociti) su vrsta limfocita koji su prošli promjene u obliku, veličini i unutarnjoj strukturi kao odgovor na infekcije ili druge podražaje. Ove promjene nastaju kao rezultat aktivacije limfocita kada tijelo reagira na prisutnost virusa, bakterija ili drugih antigena koji izazivaju imunološki odgovor.
Kada se javljaju reaktivni limfociti?
Reaktivni limfociti najčešće se pojavljuju u krvi tijekom virusnih infekcija, ali mogu biti prisutni i kod drugih stanja. Evo nekih uobičajenih uzroka:
Reaktivni limfociti su najčešće povezani s virusnim infekcijama
- Mononukleoze (uzrokovane Epstein-Barr virusom)
- Citomegalovirusa (CMV)
- Hepatitisa
- HIV-a
- Tijekom ovih infekcija, tijelo reagira stvaranjem reaktivnih limfocita koji pomažu u borbi protiv virusa.
Bakterijske infekcije
Iako su rjeđe u usporedbi s virusnim infekcijama, neke bakterijske infekcije također mogu dovesti do pojave reaktivnih limfocita, poput tuberkuloze ili sifilisa.
Autoimune bolesti
U nekim autoimunim poremećajima, poput reumatoidnog artritisa ili lupus eritematodesa, može se povećati broj reaktivnih limfocita zbog kronične upale i imunološke aktivnosti.
Reakcije na lijekove
Određeni lijekovi, kao što su antikonvulzivi ili antibiotici, mogu izazvati reaktivne limfocite kao nuspojavu.
Poremećaji krvi
Kod određenih hematoloških poremećaja ili malignih bolesti, poput leukemije ili limfoma, također se mogu pojaviti reaktivni limfociti.
Kako izgledaju reaktivni limfociti?
Pod mikroskopom, reaktivni limfociti izgledaju drugačije od normalnih limfocita. Evo nekoliko karakteristika reaktivnih limfocita:
- Veći su od normalnih limfocita.
- Imaju nepravilne oblike ili rubove.
- Citoplazma im je često intenzivnije plava.
- Jezgra im može biti veća i nepravilnog oblika, ponekad s vidljivim zarezima.
Kako se otkriva zabrinjavajuća razina limfocita?
Ako imate simptome infekcije i sumnjate na poremećaj krvi, vaš ukupni broj limfocita je abnormalan. Ako je to slučaj, vaš liječnik može naručiti krvnu sliku koji se naziva ispitivanje B i T stanica, kako bi izbrojao koliko limfocita ima u krvi. Previsok ili prenizak broj limfocita može biti znak bolesti.
Za test vam se krv uzima iz ruke u ordinaciji ili laboratoriju. Krv se zatim šalje u laboratorij gdje će se analizirati. Rezultati će biti poslani vašem liječniku. Pitajte svog liječnika kada biste trebali očekivati rezultate. Ovisno o laboratoriju, vrijeme čekanja može varirati, ali obično ne traje više od dva do tri dana.
Normalna razina limfocita u krvi
Razine limfocita mogu se razlikovati ovisno o čimbenicima poput dobi, rase, spola, nadmorske visine i načina života. Kod odraslih muškaraca i žena, normalne vrijednosti limfocita obično se kreću između 1,19 i 3,35. Ako razine limfocita padnu ispod ili narastu iznad ovih granica, to može biti pokazatelj određenih zdravstvenih stanja, poput infekcija ili poremećaja imunološkog sustava.
Sniženi limfociti
Nizak broj limfocita, koji se naziva limfocitopenija, obično se javlja kada vaše tijelo ne proizvodi dovoljno limfocita, limfociti se uništavaju, limfociti su zarobljeni u vašoj slezeni ili limfnim čvorovima. Limfocitopenija može ukazivati na brojna stanja i bolesti, koji poput gripe ili blage infekcije, nisu ozbiljni za većinu ljudi, ali nizak broj limfocita izlaže vas većem riziku od infekcije.
Healthline navodi i ostala stanja koja mogu uzrokovati limfocitopeniju:
- pothranjenost
- HIV i AIDS
- gripa
- autoimuna stanja, kao što je lupus
- neke vrste raka, uključujući limfocitnu anemiju, limfom i Hodgkinovu bolest
- korištenje steroida
- terapija radijacijom
- određeni lijekovi, uključujući lijekove za kemoterapiju
- neki nasljedni poremećaji, kao što su Wiskott-Aldrichov sindrom i DiGeorgeov sindrom
Limfocitopenija sama po sebi ne uzrokuje specifične simptome, ali oslabljeni imunološki sustav može dovesti do povećane osjetljivosti na infekcije, koje mogu uključivati:
- Česte ili teže infekcije, posebno respiratornog trakta
- Ponavljajuće virusne infekcije
- Produljeno zacjeljivanje rana
- Umor i slabost (ovisno o osnovnom uzroku)
Povišeni limfociti
Povišeni limfociti, stanje poznato kao limfocitoza, ukazuju na to da je tijelo pod određenim stresom ili reagira na infekciju, upalu ili drugo medicinsko stanje. Limfocitoza ili visok broj limfocita uobičajena je ako ste imali infekciju. Visoke razine limfocita koje traju mogu ukazivati na ozbiljnije bolesti kao što su:
- virusne infekcije, uključujući ospice, zaušnjake i mononukleozu
- adenovirus
- hepatitis
- gripa
- tuberkuloza
- toksoplazmoza
- citomegalovirus
- bruceloza
- vaskulitis
- akutna limfocitna leukemija
- kronična limfocitna leukemija
- HIV i AIDS
Limfocitoza sama po sebi često ne uzrokuje simptome, ali simptomi će ovisiti o osnovnom uzroku. Ako je povezana s infekcijom ili bolesti, mogu se pojaviti simptomi poput:
- Groznica i umor
- Bol u grlu ili natečeni limfni čvorovi
- Kašalj ili problemi s disanjem (u slučaju respiratornih infekcija)
- Gubitak težine ili noćno znojenje (u težim stanjima poput leukemije)
Što trebate pitati liječnika?
Možda će vam pomoći postaviti sljedeća pitanja ako vaš liječnik naruči pretragu B i T stanica:
- Zašto mi treba ovaj test?
- Testiram li se za određeno stanje?
- Trebam li učiniti nešto posebno da bih se pripremio/la za test?
- Koliko brzo ću dobiti rezultate?
- Tko će mi dati rezultate i objasniti ih?
- Ako su rezultati testa normalni, koji će biti sljedeći koraci?
- Ako su rezultati testa abnormalni, koji će biti sljedeći koraci?
- Koje korake trebam poduzeti dok čekam rezultate?
Što su neutrofili?
Neutrofili su vrsta bijelih krvnih stanica. Neutrofili se mogu pomaknuti u stijenke vaših vena i tkiva kako bi odgovorili na antigene.
Vrsta su bijelih krvnih stanica. Zapravo, većina bijelih krvnih stanica koje vode odgovor imunosnog sustava su neutrofili. Postoje još četiri vrste bijelih krvnih stanica.
Neutrofili su najzastupljenija vrsta, čineći 55 do 70 posto vaših bijelih krvnih stanica. Bijela krvna zrnca, koja se nazivaju i leukociti, ključni su dio vašeg imunosnog sustava, koji se sastoji od tkiva, organa i stanica. Kao dio ovog složenog sustava, bijele krvne stanice patroliraju vašim krvotokom i limfnim sustavom.
Kada ste bolesni ili imate manju ozljedu, tvari koje vaše tijelo doživljava kao strane, poznate kao antigeni, pozivaju vaš imunosni sustav na akciju.
Primjeri antigena uključuju:
- bakterije
- viruse
- gljivice
- otrove
- stanice raka
Što uzrokuje visoku razinu neutrofila?
Visoki postotak neutrofila u krvi naziva se neutrofilija. Ovo je znak da vaše tijelo ima infekciju. Neutrofilija može ukazivati na brojna temeljna stanja i čimbenike, uključujući:
- infekciju, najvjerojatnije bakterijsku
- neinfektivnu upalu
- ozljedu
- kirurgiju
- pušenje cigareta ili šmrkanje duhana
- visoku razinu stresa
- pretjerano vježbanje
- korištenje steroida
- srčane udare
- kroničnu mijeloičnu leukemiju
Što uzrokuje nisku razinu neutrofila?
Neutropenija je izraz za niske razine neutrofila. Nizak broj neutrofila najčešće je povezan s lijekovima, ali također može biti znak drugih čimbenika ili bolesti, uključujući:
- neke lijekove, koji se koriste u kemoterapiji
- potisnut imunosni sustav
- zatajenje koštane srži
- aplastičnu anemiju
- febrilnu neutropeniju, što je hitan medicinski slučaj
- kongenitalni poremećaji, kao što su Kostmannov sindrom i ciklička neutropenija
- hepatitis A, B ili C
- HIV/AIDS
- sepsu
- autoimune bolesti, uključujući reumatoidni artritis
- leukemiju
- mijelodisplastične sindrome
Izloženi ste najvećem riziku od infekcije ako vam broj neutrofila padne ispod 1500 neutrofila po mikrolitru. Vrlo nizak broj neutrofila može dovesti do infekcija opasnih za život, piše Healthline.
POGLEDAJTE VIDEO: Provjerili smo što se događa u laboratorijima: Od vađenja krvi pa do nastanka nalaza
