Dosad je u svijetu utrošeno više od 800 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa. Sa sve više cijepljenih ljudi otkriva se i sve više detalja o nuspojavama. Neželjene posljedice su uobičajene kod svakog lijeka, no bitno je da velika većina ljudi nema nikakvih problema, čime su koristi od cijepljenja značajno veće od rizika.
No, s obzirom na to da su cjepiva protiv koronavirusa nastala na brzinu, u manje od godinu dana, bez dugotrajnih kliničkih studija, neke su nuspojave prošle nezapaženo. Zato je važno pratiti što se događa s milijunima ljudi koji su primili dosad jednu ili obje doze nekog od ukupno 13 cjepiva.
Regulatorna tijela diljem svijeta, stoga prate pojavnost i vrstu nuspojava putem prijava pacijenata ili njihovih liječnika. Primjerice, četiri cjepiva koja su odobrena u Europskoj uniji (Pfizer/BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson), prema analizama prikupljenih podataka, najčešće uzrokuju očekivane nuspojave, odnosno groznicu, umor, povišenu temperaturu, glavobolju, bol u tijelu, mučninu, groznicu i reakcije na mjestu uboda.
Specifične nuspojave
No, postoje i specifične, ali rjeđe reakcije na pojedina cjepiva. Recimo, postoje alergijske reakcije, poput osipa, respiratornih problema, ali i anafilaktičkog šoka, koji se prema podacima američkog Centra za prevenciju bolesti pojavljuje kod dvije do pet osoba na milijun cijepljenih, prenosi Jutarnji.
Moguće su alergijske reakcije i na cjepiva s glasničkom RNK, a uzrok se krije u polietilen glikolu, tvari u kojoj se nalazi osjetljiva molekula glasničke RNK. Zbog takvih se reakcija nakon cijepljenja građani zadržavaju na promatranju, kako bi im se u slučaju pogoršanja mogla brzo ukazati pomoć.
Spolni hormoni uzrokuju jače reakcije
Otkrivene su i još neobičnije reakcije. Primjerice šestero oboljelih od autoimunih upalnih bolesti nakon cijepljenja je ponovno dobilo herpes zoster. No, najveća se prašina podigla oko tromboze i trombocitopenije nakon cijepljenja AstraZenecom i to uglavnom kod mlađih žena. Studije pokazuju da su žene općenito sklonije nuspojavama cjepiva.
Primjerice, studija američkog CDC-a pokazala je da su 78 posto nuspojava prijavile žene u prvom mjesecu nakon cijepljenja. Druga studija otkrila je da su od 16 osoba s nuspojavom anafilaktičkog šoka, njih 15 bile žene. No, čini se da je to uobičajena pojava. Naime, studija iz 2013. o cjepivo protiv svinjske gripe utvrdila je da spolni hormoni čine razliku između osjetljivosti muškaraca i žena. Otkriveno je da estrogen potiče organizam na stvaranje više antitijela, što dovodi do jače imunosne reakcije i snažnijih nuspojava.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
