U anketi provedenoj o temi "što biste rado rekli svojim pacijentima" hrvatski liječnici jednoglasno su odgovorili da bi im preporučili da više brinu o higijeni tijela, piše Slobodna Dalmacija.
Poneka medicinska sestra, kad joj dozlogrdi, napiše na komad papira upozorenje pacijentima da se prije pregleda ili terapijskog postupka moraju oprati i istakne ga na vidljivo mjesto u radnom prostoru ili širom otvori prozor. Liječnici, ipak, nisu bili spremni govoriti otvoreno o problemu, ali su priznali kako su često tijekom dana prisiljeni prekinuti rad da bi prozračili ambulantu nakon posjeta nekog pacijenta.
Osim splitskih jednako govore riječki, šibenski, osječki, pulski i zagrebački liječnici s kojima su novinari Slobodne razgovarali, ali misle da nisu baš oni pozvani izreći svojima pacijentima grubu istinu u lice.
Ipak, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prljavština nas još nije odvela u bolest jer smo po incidenciji bolesti izazvanih prljavštinom negdje na europskom prosjeku, ali smo zato po potrošnji toaletnih proizvoda na samom dnu.
U Hrvatskoj se za toaletne proizvode, dakle elementarnu higijenu koja uključuje kupanje, pranje kose i zuba, prosječno godišnje troši oko 15 eura, odnosno 109 kuna, što je manje od deset kuna mjesečno. To je jedva dovoljno za kupnju jednog sapuna, šampona za kosu i četkice za zube (svaka tri mjeseca), ali kada bi svi koristili barem taj minimum, zemlja bi nam ljepše mirisala.
Podaci o korištenju kozmetičkih proizvoda, a tu osim toaletnih spadaju proizvodi za njegu kože, kose, make up i parfemi. Prosječni Europljanin u tu svrhu troši 130 eura godišnje, prednjače Šveđani i Danci sa 170, a mi smo, s 50 eura godišnje, na začelju. Manje od nas troše samo u Latviji (48 eura), Rumunjskoj (40 eura) i Bugarskoj (30 eura).
Predstojnik Klinike za psihijatriju riječkoga KBC-a prof. dr. Đulijano Ljubičić tvrdi da su migracija ruralnog stanovništva u gradove i porast depresivnih osoba neki od mogućih razloga slabe higijene.
"Kod jednog dijela tog stanovništva higijenske su navike drukčije i to se ne mijenja preko noći. Osim toga, moramo uzeti u obzir i povećanje broja depresivnih pacijenata i ovisnika o alkoholu i drogama," kaže.