Grupa kineskih i britanskih znanstvenika uspjela je uzgojiti genetski modificirane svinje koje imaju 24 posto manje masnoće od običnih svinja, pišu britanski mediji.
Koristili su tehniku modifikacije gena nazvanu CRIPSR-CAS9. Njome je svinjama dodan gen koji im omogućuje bolju reguliraciju vlastite tjelesne temperature, pri čemu se sagorijevaju masnoće, odnosno pri čemu životinje troše vlastite masnoće.
Treba dodati da svinje spadaju u grupu sisavaca koji akumuliraju masnoću te nemaju aktivan gen koji im regulira tjelesnu temperaturu.
Svinje kojima je umetnut spomenuti gen imale su manju tjelesnu masu i smanjio im se postotak masnoće u organizmu, objasnili su znanstvenici, dodajući da pritom nije povećana njihova fizička aktivnost niti potrošnja energije.
Pojasnili su i da su istraživanje proveli na način da su svinjskim embrijima dodali mišju verziju gena UCP1 koji se koristi za regulaciju tjelesne temperature karakterističnu za većinu sisavaca, no ne i za obične svinje. Uzgojili su 12 praščića.
Za svinje je problematično održati stabilnu tjelesnu temperaturu, a osobito je to zamršeno kod praščića kojima je u zimskim mjesecima hladno jer nisu stigli "uskladištiti" masnoću.
Umetanjem gena UCP2 ovaj bi se problem mogao riješiti, ustanovili su znanstvenici.
"Ovakve bi svinje bolje održavale tjelesnu temperaturu, što znači da bi se bolje prilagodile hladnom vremenu te praščići ne bi ugibali", rekao je za Independent voditelj studije Jian-Guo Zhao.
"Usto je svrha modifikacije ušteda novca što bi ga stočari potrošili na grijanje i hranu, a i svinjetina bi imala 24 posto manje masnoće", rekao je.
"Ovo je dokaz da se uvjeti življenja za životinje mogu značajno poboljšati, jednako kao i konačan proizvod - meso", smatra profesor sa Sveučilišta u Missouriju, Michael Roberts. No kaže i da sumnja u to da će ovako uzgojene svinje dobiti dozvolu za konzumaciju u Sjedinjenim Državama, a i čini mu se da ljudi još nisu spremni za ovakvu vrstu mesa.
Independent podsjeća da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) prije dvije godine izdala prvu dozvolu za konzumaciju genetski modificiranih životinja, a posrijedi je atlantski losos s hormonom rasta, zbog kojega je vrijeme rasta te ribe prepolovljeno.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
