Možda ne postoji svjesno sjećanje na prvi jezik koji su djeca slušala u djetinjstvu no neuralni 'putevi' u mozgu koje je taj jezik stvorio ostaju netaknuti, kažu znanstvenici.
To bi mogla biti dobra vijest za svakoga tko misli ponovno učiti jezik iz djetinjstva, jer bi to moglo biti puno jednostavnije nego što se mislilo.
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, prvo je koje je koristilo posebne tehnike snimanja mozga kako bi se ispitao učinak zaboravljenih jezika.
Kanadski znanstvenici snimali su mozak tri skupine kanadskih ispitanica u dobi od devet do 17 godina dok su slušale snimke na kineskom jeziku.
Jedna je skupina djevojčica bila rođena u Kini ali su bile usvojene i govorile su samo francuski, druga je tečno govorila i kineski i francuski, a treća su bile djevojčice koje su govorile francuski i nikad nisu bile u dodiru s kineskim jezikom.
Mozak usvojenih ispitanica pokazivao je iste obrasce ponašanja kao mozak onih koje su tečno govorile kineski. Znanstvenici su utvrdili da su se dijelovi mozga povezani s obradom jezika aktivirali kod obje skupine iako usvojene ispitanice nisu niti razumjele niti govorile kineski i nisu bile svjesne da su ga ikad čule.
Nasuprot tomu kod djevojčica koje nikad nisu imale dodira s kineskim aktivirali su se potpuno drugi dijelovi mozga koji te zvukove nisu tretirali kao jezik.
"Iznenadilo nas je što je mozak usvojenih Kineskinja, koje su zaboravile jezik, reagirao na isti način kao mozak ispitanica koje su tečno govorile kineski od rođenja", kazala je voditeljica istraživanja Lara Pierce sa sveučilišta McGill u Quebecu.
Njezino otkriće pokazuje da se preko jezičnih informacija pohranjenih u mozgu ne upisuju druge informacije i jedan od mogućih razloga je taj da ih mozak čuva za moguću kasniju upotrebu.
Usvojene djevojčice u prosjeku su bile stare godinu dana kada su napustile Kinu.
Novorođenčad svoj život započinje sposobnošću razlikovanja glasova svih jezika na svijetu ali vremenom se razvije specijalizacija za određeni jezik i osjetljivost na finese drugih jezika se smanjuje.
Pierce kaže kako tek predstoji utvrditi mogu li tragovi izgubljenih jezika u mozgu olakšati učenje toga jezika kasnije u životu.
