Stotine kutija ili tisuće antibiotika - toliko Hrvati popiju svaki dan. Čak dva puta više nego u razvijenijim zemljama.
Prema podacima Agencije za lijekove od 2007. do 2014. potrošnja antibiotika porasla je za 3 posto na godinu, dok je potrošnja svih lijekova veća za 6 posto. Prečesta upotreba stvorila je sve veći broj otpornih bakterija.
"Imamo nekoliko poznatih sojeva, od uzročnika tuberkoloze do raznoraznih stafilokoka koji su otporni na više antibiotika. Tako da je to naša realna opasnost i veliki rizik", objašnjava farmaceutkinja Jasminka Vugec Mihok.
Ako se nešto ne promijeni, procjenjuje se da će od neizliječivih infekcija na godinu umirati oko 10 milijuna ljuudi.
"To su predviđanja koja nikad ne mogu uzeti u obzir sve faktore koji će se u sljedećih 30-ak godina dogoditi, ali u svakom slučaju mislim da se želi upozoriti na ozbiljnost problema koji stvarno postoji", poručuje farmakolog Igor Francetić.
Prije pet godina prepoznala ga je i na njega upozorila Svjetska zdravstvena organizacija - poručuje farmakolog Francetić.
"Ono što je specifično kod antimikrobnih lijekova je da kod neadekvatne ili neracionalne primjene je da ne pati samo pacijent koji ih prima, nego i svi oni pacijenti koji će jednog dana biti zaraženi bakterijama koje su zbog te neadekvante primjene razvile rezistenciju", kaže Francetić.
Zato se u ordinaciji koju smo posjetili antibiotik izdaje tek svakom 20. pacijentu od njih stotinu na dan.
"Ljudi misle zato što je antibiotik moćno sredstvio da će im pomoći u trenu kad oni imaju nekakvu virozu. Nakon recimo dva dana šmrcanja i kihanja dolaze i traže antibiotike. Malo se prepiremo, jer sam ja odlučna i ne dam ako stvarno nije potrebno", otkriva liječnica obiteljske medicine Tajana Lovnički-Kontent.
Iako se u ukupnoj potrošnji korištenje antibiotika u Hrvatskoj smanjuje, procjenjuje se da u čak 60 posto slučajeva nisu ni bili potrebni.