Nema lošeg vremena, samo loše opreme - reći će svaki prekaljeni biciklist ili biciklistkinja, a oni se otprilike i jedini uz skejtere i skejterice te rolere i rolerice mogu pohvaliti da ni njihova vozila nisu loša u smislu da su jedina doista ekološki prihvatljiva pri čemu ipak ne smijemo zaboraviti otisak koji ostavlja njihova proizvodnja.
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima ključni su izazovi 21. stoljeća, a u njihovu središtu i ovisnost o fosilnim gorivima pri čemu promet igra značajnu ulogu. Onaj zračni posebno je štetan za klimu, a na klimatske promjene uvelike utječe i cestovni, što se očituje u emitiranju emisija ispušnih plinova.
Pokazalo se to i nakon što su popustile epidemiološke mjere uvedene zbog koronavirusa, kada su opet počele rasti emisije ugljičnog dioksida (CO2), i to zbog, kako se smatra, upravo oživljenog cestovnog prometa. Automobili, naime, caruju i u ''novom normalnom'', a problem je višestruki jer se emisije puno brže vraćaju na što je upozorila profesorica znanosti i politike klimatskih promjena na Sveučilištu u Istočnoj Angliji i bivša direktorica Tyndall Centra za istraživanje klimatskih promjena Corinne Le Quéré, koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change.
Na tom polju sredstvo za borbu pored osmišljavanja i razvoja okolišno prihvatljivog prometa koji uključuje alternativne oblike prijevoza svakako je i razvitak alternativnih, čišćih goriva.
Naime, nijedno vozilo nije ugljično neutralno, čak ni kad je struja na koju vozi proizvedena na obnovljivim izvorima, upozorila je nedavno u svojoj kolumni za RTL.hr Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i borkinja za bolju kvalitetu života u vedrijoj budućnosti.
Takva ujedno i zdravija budućnost neizbježno uključuje čišći zrak, koji, svjesni su toga i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zahtijeva razvitak alternativnih, čišćih goriva: komprimiranog prirodnog plina, ukapljenog naftnog plina te električna vozila. No, što stvarno čine i kane činiti po tom pitanju, provjerili smo kao i u slučaju prometa o čemu ste, podsjetimo, mogli čitati u prethodnom tekstu.
Sektor prometa u Hrvatskoj, podsjetimo, doprinosi s 48,8 posto ukupnoj emisiji dušikovih oksida (NOX) uz dominaciju cestovnog prometa, emisijama ugljikovog monoksida (CO) doprinosi s 12,9 posto, emisijama ne metanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS) s 8,4 posto i emisijama teških metala te emisijama čestica čađe s 18 posto.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za RTL.hr podsjećaju da je Hrvatska 2016. Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u pravni poredak prenijela EU propise: ''Sukladno Zakonu, zajednički okvir mjera za razvoj tržišta u pogledu alternativnih goriva u prometnom sektoru i za postavljanje odgovarajuće infrastrukture određuje se Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva RH (NOP), koji je u Hrvatskoj donesen u 2017. NOP-om su utvrđeni minimalni ciljevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje, zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za punjenje i opskrbu, zahtjevi za informiranje korisnika, kao i mjere potrebne za ostvarivanje nacionalnih ciljeva''.
Očekuje se povećanje broja električnih i hibridnih te vozila s pogonom na vodik
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. definirao je cijeli niz politika i mjera za postizanje mobilnosti s niskom razinom emisije uključujući elektrifikaciju prometa: ''Između ostalog definirano je da se kroz izmjene i dopune zakona i podzakonskih akata osigura razvoj infrastrukture za alternativna goriva, podizanje udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije u prometu te promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu''.
Nova ekološki prihvatljivija prijevozna sredstva ucrtavaju put
sigurnijem i bržem javnom prijevozu
''Definiran je i niz tzv. financijskih mjera kao poticaja za razvoj infrastrukture za alternativna goriva, a sukladno predviđanjima provedbom Plana očekuje se povećanje broja električnih i hibridnih vozila te vozila s pogonom na vodik, čiji udio u ukupnoj putničkoj aktivnosti u cestovnom prometu dostiže 3,5 posto u 2030. godini odnosno do 85 posto u 2050.'', istaknuli su iz Ministarstva dodavši i da Strategija niskougljičnog razvoja postavlja put za tranziciju prema održivom konkurentnom gospodarstvu do 2050. u kojem se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova.
No, ne treba zanemariti nekoliko mogućih problema, kao prvo - Strategiju još uvijek čekamo (podsjetimo, u Sabor je trebala biti upućena još prije najmanje sedam mjeseci), a oko korištenja vodika, koji se smatra gorivom budućnosti, ipak ima još uvijek raznih nepoznanica, a tu je i socijalno pitanje u priči oko subvencija jer da bi ih se moglo ostvariti građani moraju prvo sami platiti nezanemariv dio troškova za električni automobil.
Akcijskim planom, međutim, nastavljaju u Ministarstvu, definirane su između ostalog i mjere koje se ''direktno odnose na povećanju udjela javnog i nemotoriziranog prometa u ukupnoj strukturi prometa te razvitku alternativnih čišćih goriva. Uspostavom zakonodavnog okvira prilagodbe za čisti promet osigurati će se razvoj infrastrukture za alternativna goriva, podizanje udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije u prometu te promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu''.
Financijskim poticajima osigurat će se sufinanciranje nabave za kupnju vozila svih kategorija s pogonom na električnu energiju, stlačeni prirodni plin, ukapljeni prirodni plin i vodik, a rezultat provedbe planiranih politika i mjera je smanjenje emisija te samim time i poboljšanje kvalitete zraka, zaključuju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
''Hrvatska snažno podupire Europski zeleni plan i njegove ciljeve
u području prometa te smatramo da su navedeni ciljevi ostvarivi
zajedničkim naporima i uključenošću svih relevantnih dionika.
Epidemija COVIDA-19 iznimno je utjecala na prometni sektor te je
sada važnije nego ikad dostići održivu mobilnost i korisnicima
pružiti pristupačnije i čišće alternativne načine prijevoza'',
istaknuli su za RTL.hr iz Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture.
Kao jedan od glavnih prioriteta ulaganja
ističu ''poboljšanje i nadogradnja željezničke
infrastrukture posebno TEN-T mreže, čime se potiče da željeznica
preuzme značajno veći udio prometa u odnosu na ceste, kao
održivije/ niskougljične opcije kroz povećanje kapaciteta i
usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-T željezničke
infrastrukture''.
''Razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš kao i razvoj prometnih sustava s niskom emisijom CO2 također predstavljaju investicijski prioritet koji se najbolje očituje kroz veću uporabu vrsta prijevoza s nultom razinom emisija u gradskim i prigradskim područjima te provođenjem projekata koji doprinose zaštiti okoliša ili ulaganjem u investicije, koje kao svoj rezultat imaju umanjen negativan utjecaj na okoliš'', napominju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Veliki planovi za željeznicu, bicikle, tramvaje, autobuse ...
Uz ulaganja u željeznički sektor, dodaju, veliki značaj imaju i ulaganja sektor javnog gradskog prijevoza s ciljem povećanja uporabe prijevoznih sredstava sa smanjenom emisijom CO2 u gradskim i prigradskim područjima.
''Nova ekološki prihvatljivija prijevozna sredstva ucrtavaju put sigurnijem i bržem javnom prijevozu. Također, planirana su značajna ulaganja u infrastrukturu punionica električnih vozila, a putem Instrumenta za povezivanje Europe od velikog su značaja i ulaganja u vrste prijevoza sa smanjenom razinom emisija CO2. U infrastrukturu punionica električnih vozila dodijeljeno je 56,82 milijuna kuna EU sredstava dok ukupna vrijednost tih projekata iznosi 67,36 milijuna kuna'', naveli su iz resornog Ministarstva.
No, valja imati na umu da se okolišna prednost električnih vozila, uz ostalo, ogleda u činjenici da će oni biti ugljično prihvatljivi kroz svoj životni vijek.
Nijedno vozilo nije ugljično neutralno, čak ni kad je struja na
koju vozi proizvedena na obnovljivim izvorima
O čemu je riječ, objasnila je Mazzocco Drvar: ''Vjerujem da ste se bar jednom u svom odraslom životu susreli sa situacijom u kojoj ste računali kad bi vam se hipotetski isplatila kupnja u startu skupljeg dizelaša u odnosu na benzinac koji pije osjetno više od usporedivog dizel-modela. Skupoću u ovom kontekstu gledamo jasno kao štetu koju ne činimo nužno našim budžetima, nego okolišu u kojem će rasti naša djeca i unuci pa tako sličnu usporedbu možemo napraviti i za električna vozila u usporedbi s benzincima''.
''Prema istraživanjima obavljenima i objavljenima u Ujedinjenom Kraljevstvu, kupnjom električnog automobila u startu ste emitirali 10 tona CO2 što je zbog proizvodnje baterije za tri tone CO2 više od friško proizvedenog vozila s benzinskim motorom. Godišnje emisije vašeg električnog ljubimca su tako malene da će on nakon 12 godina vožnje biti odgovoran za 13 tona CO2. S druge strane, da ste uzeli benzinca, prednost biste izgubili već nakon manje od dvije godine, a za 12 godina vaš motor s unutarnjim izgaranjem bio bi odgovoran za 41 tonu CO2 u atmosferi'', upozorila je Mazzocco Drvar.
Ako pak, kako je uzela za primjer, od kuće do radnog mjesta imate pet kilometara što s povratkom iznosi 10 kilometara te do posla prošećete ili dobiciklirate uštedjeli ste najmanje 1,5 kg CO2 ekvivalenta što je pod pretpostavkom da odlazite na posao 250 dana u godini oko 380 kilograma.
''Možda vam ta brojka ne znači ništa, ali to iznosi malo manje od desetine ugljika koji na godinu emitira prosječni građanin Hrvatske dok ostatak ugljičnog budžeta troši na rasvjetu, grijanje i hlađenje, korištenje hladnjaka, perilica, klima-uređaja, punjača, sušenje kose, odjeću, disanje, hranjenje ...'', objasnila je Mazzocco Drvar.
Stoga, poručuje da dok čekamo da i gradske vlasti u Hrvatskoj počnu uvoditi neku vrstu okolišno prihvatljivog brzog autobusnog sistema, lake gradske željeznice ili, još bolje, sigurnih i kompletnih biciklističkih i romobilističkih staza, ostaje štedjeti na emisijama prema vlastitoj savjesti. No, za pravu promjenu bit će potrebno ipak puno više, ponajprije politička volja, a baš ta, kako se čini, uglavnom isparava u nepovrat. Ili smo ipak zeru barem bliži redizajnu post-pandemijskog svijeta?
