Pitanje održivog razvoja i s njime povezanih javnih politika rijetko su zastupljeni u javnom diskursu u Hrvatskoj iako je riječ je o razvoju koji osigurava blagostanje, omogućuje gospodarski napredak uvažavajući potrebe svih ljudi i čuva okoliš. Premda je prije par mjeseci dobila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pitanje je koliko u Hrvatskoj za zaokret u smjeru okončavanja siromaštva, zaštite planeta, osiguranja zaštite ljudskih prava i zajamčenog napretka za sve ima stvarne političke, a ne samo deklarativne volje prigodno izražene u promjeni imena.
Nejednakosti u svijetu sve su veće, a okolišni problemi poput klimatske krize sve brojniji. Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo ''zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.
Od 1987. godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj pod predsjedanjem Gro Harlem Brundtland pa do današnjeg dana, održivi razvoj je postao jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu.
Države članice Ujedinjenih naroda u rujnu 2015. su usvojile program ''Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.'' sa željom okončavanja siromaštva, zaštite planeta, osiguranja zaštite ljudskih prava i zajamčenog napretka za sve. Međutim, u Hrvatskoj je tada gotovo sasvim nezapaženo prošla ta konferencija i malo se pisalo i govorilo o 17 ciljeva, za RTL.hr kaže Lidija Pavić-Rogošić, članica Europskog gospodarskog i socijalnog Odbora EU (EGSO) te osnivačica i direktorica ODRAZ-a Održivi razvoj zajednice.
Ta organizacija civilnog društva koordinira Europski tjedan održivog razvoja (ETOR) koji se ove godine, inače šesti po redu, iznimno održava od 20. do 26. rujna, a proširen je i na niz događaja koji se diljem Europe odvijaju od 18. rujna do 8. listopada kako bi građani i građanke proslavili, promovirali, podržali i naučili o održivom razvoju i postignućima njegovih ciljeva.
Podsjetimo, Europska unija (EU) se obvezala da će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. unutar EU te u okviru vanjskih politika Unije podržavanjem provedbe ciljeva u drugim zemljama. Prepoznata su ključna područja politika na kojima treba doći do korjenite promjene koja vodi k održivom razvoju u EU-u, odražavajući europske vrijednosti socijalne pravde, demokratskog upravljanja i socijalnog tržišnog gospodarstva te zaštite okoliša, a neka od tih područja su:
- pravedan prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa
- prijelaz na socijalno uključivo društvo i gospodarstvo
- dostojanstven rad i ljudska prava
- prijelaz na održivu proizvodnju i potrošnju hrane
- ulaganje u inovacije i dugoročnu modernizaciju infrastrukture te poticanje održivog poslovanja
- nastojanje da trgovina djeluje u korist održivog razvoja na svjetskoj razini
Usvojen je paket o kružnom gospodarstvu koji je usmjeren na promicanje održivih modela proizvodnje i potrošnje, strategija za plastiku koja se želi zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno poticati rast i inovacije te Europski stup socijalnih prava koji se temelji na 20 ključnih načela razvrstanih u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost.
Također, tu je i Europski zeleni plan do 2050. - strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u programima svih politika i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.
Aktualan trenutak je ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za održiv oporavak i razvoj
''Održivi razvoj se uglavnom izjednačavao sa zaštitom okoliša, no to je puno širi koncept - on sadrži i gospodarsku i društvenu dimenziju. Situacija se polako mijenja, osim što imamo održivi razvoj u nazivu jednog ministarstva, Vlada je najavila da će nacionalna razvojna strategija biti temeljena na ciljevima održivog razvoja. Načuli smo da se izrađuje i Strategija održivog razvoja, kao obaveza koja proističe iz Zakona o zaštiti okoliša. No, nažalost, u te procese je malo ili nimalo uključena javnost, nije bilo široke rasprave o ključnim problemima i o tome gdje želimo biti u budućnosti. Tih dokumenata još nema, imamo niz sektorskih politika, koje često nisu međusobno usklađene ili su u suprotnosti s načelima održivog razvoja i UN-ovih ciljeva'', upozorava Pavić-Rogošić.
Pored udruga i akademska zajednica i sindikati te poslovna udruženja također rade na promicanju ciljeva održivog razvoja, napominje, ali sve to još uvijek nije dovoljno.
''Treba osvijestiti da su ciljevi međusobno povezani i međuovisni te da je za njihovo postizanje nužna uključenost svih dionika. Treba prepoznati prioritetna područja djelovanja, sagledati moguće načine doprinosa održivom razvoju i uloge pojedinih dioničkih skupina, načine provedbe savjetodavnih procesa i uključivanja ranjivih skupina, kako nitko ne bi bio zapostavljen. Potrebna je međusektorska koordinacija na svim razinama kod zacrtavanja i provedbe strategija odnosno praćenja ostvarivanja ciljeva'', ističe direktorica ODRAZ-a.
Pred ovim sazivom Vlade i Sabora niz je važnih odluka, a oporavak, kao što smo već upozoravali, bit će jedna od najvećih i najzahtjevnijih zdravstvenih, ali i ekonomskih kriza i zadaća u novijoj povijesti, posebno kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu.
''Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja uključuje resore gospodarstva, energetike, klimatskih promjena i zaštite okoliša. Drago mi je što jedno ministarstvo u nazivu ima održivi razvoj, no već prijašnje spajanje energetike i zaštite okoliša nije bilo sretno. Područje gospodarstva i zaštite okoliša često nemaju isti interes iako bi trebali'', ističe Pavić-Rogošić.
'Ulaganje u održivost je logična ekonomska odluka'
Ona smatra da bi u jednom ministarstvu trebala biti zaštita okoliša i prostorno uređenje za što se već odavno zauzimaju stručnjaci: ''Održivi razvoj nije samo zaštita okoliša i bilo bi najbolje da pod Vladom bude tijelo koje bi bilo zaduženo za koherentnost svih javnih politika i njihovu usklađenost s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Održivost, osim što je pitanje opstanka za čovječanstvo, više se ne smatra utopijskom i preskupom za provedbu, već se zahvaljujući evoluciji energetike, industrijske i druge infrastrukture smatra načinom za stvaranje mnogih radnih mjesta i razvoj novih tvrtki''.
''Stoga je ulaganje u održivost logična ekonomska odluka i mora se promatrati kao hitna i stvarna osnova za ekonomski oporavak i nadam da će i ekonomske politike ovog Ministarstva i Vlade, bez obzira na to kako su definirana ministarstva, krenuti tom u smjeru. Nužan je redizajn post-pandemijskog svijeta koji u osnovi uključuje tehnološke odluke: opredjeljenja za čiste i održive tehnologije, a ne za nastavak ovisnosti o sagorijevanju ugljikovodika'', zaključuje Pavić-Rogošić.
Kako održiv razvoj vide u resornom 'megaministarstvu'?
Na čemu rade i kako planiraju održivi razvoj, pitanje je na koje iz resornog Ministarstva čekamo podroban odgovor, a u međuvremenu valja podsjetiti na riječi Tomislava Ćorića od prije nešto više godinu dana - tada je, doduše, bio ministar zaštite okoliša i energetike, ali je naglasio da je čitav niz tema koje su obuhvaćene sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i UN-ovom Agendom 2030, poput primjerice prava na čistu vodu, sanitarnih uvjeta i klimatskih promjena, povezano s funkcioniranjem, djelovanjem i politikama koje proizlaze iz ministarstva kojem je na čelu.
''Održivi razvoj nije niti smije biti pitanje trenda, već je obveza današnjeg društva i svih nas za ono što dolazi. U tom kontekstu, podržati održivo ne znači predlagati rješenja koja su isključiva, već naprotiv, to znači voditi društvo kroz transformaciju prema stabilnosti, većoj otpornosti i novim rješenjima", kazao je Ćorić lani na konferenciji "Podržimo održivo" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK)i dodao da promišljati održivo znači pokušati kreirati sinergijski učinak različitih sektora.
Najavljujući prije par mjeseci kao novi ministar novoga resora prve poteze na čelu svojega ''megaministarstva'' Ćorić je opetovao da ''razvoj gospodarstva više nije moguć ako se on ne promatra komplementarno s održivim razvojem'': ''On mora biti u temeljima razvoja svake nacionalne ekonomije 21. stoljeća i zato ne treba čuditi da se resor gospodarstva spojio s resorom održivog razvoja''.
Odgovarajući na kritike onih koji upozoravaju da to nije dobro jer će zaštita okoliša, najblaže rečeno, pasti u drugi plan, ministar je rekao da su proteklih nekoliko godina jasno dali do znanja da je zaštita okoliša u segmentu Ministarstva zaštite okoliša i energetike itekako važna i da će u budućnosti inzistirati da politike u kontekstu razvoja gospodarstva budu usklađene u smjeru zaštite okoliša i prirode.
Iz mreže okolišnih organizacija Zeleni forum i dalje u to duboko sumnjaju jer, kako podsjećaju: ''Korupcijska afera s izgradnjom vjetroelektrane Krš-Pađene samo je jedan od primjera zašto je dosljedna, od politike neovisna, provedba propisa i zakona ključna za društvo u cjelini. Spomenuta korupcijska afera te mnoge druge po okoliš štetne odluke - LNG na Krku, HES Kosinj, šljunčarenje Drave, istraživanje nafte i plina na kopnu... dogodile su se upravo pod Ćorićevom ministarskom palicom''.
