Prema dugoročno ambicioznim klimatskim ciljevima Europa do 2050. kani postati prvi klimatsko neutralni kontinent, a važan korak na tom putu je i obvezujući plan o smanjenju emisije stakleničkih plinova za najmanje 60 posto u Europskoj uniji (EU), koji je krajem tjedna prihvatio Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Ambicioznije je to od raspona vrijednosti koji je najavila Europska komisija (EK) i od glavnog cilja Europskog zelenog plana, a eurozastupnici su amandman prihvatili tijesnom većinom, no plan još treba potvrditi EP na plenarnoj sjednici početkom listopada.
"Nikada nije bio postavljen tako ambiciozan cilj, to će povećati ambicije čitave Europe", istaknuo je Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP-a iz redova francuskih liberala.
Podsjetimo, EK je početkom ožujka objavila nacrt Zakona o klimi za EU koji potvrđuje cilj ugljične neutralnosti do 2050. godine, a o potankostima tog plana sada raspravljaju EP i Vijeće. Postizanje klimatske neutralnosti podrazumijeva neto nulte emisije stakleničkih plinova za sve zemlje članice Unije smanjenjem emisija stakleničkih plinova, ulaganjem u zelene tehnologije i snažnijom zaštitom prirode.
Cilj je zakonom osigurati da sve politike EU daju svoj doprinos i da svi sektori gospodarstva i društva imaju definiranu ulogu u postizanju zacrtanog cilja, a Zakonom se poseban naglasak stavlja na sustav monitoringa napretka te usklađenost nacionalnih dokumenata s krovnim zakonodavnim okvirom.
Prijelaz na niskougljično gospodarstvo predstavlja izazov za područja koja se uglavnom oslanjaju na fosilna goriva i industrije s visokim emisijama ugljika, a da bi se ublažile socijalne, gospodarske i okolišne posljedice tranzicije, EK je početkom godine predložila osnivanje Fonda za pravednu tranziciju, koji je dio plana za financiranje borbe protiv klimatskih promjena vrijednog bilijun eura. EP bi o osnivanju Fonda za pravednu tranziciju trebao glasati na plenarnoj sjednici u rujnu.
''Zakon o klimi je pravni prijevod naše političke obveze. Klimatska neutralnost je europska sudbina. Konkurentno i održivo gospodarstvo je naša europska budućnost'', smatra predsjednica EK Ursula von der Leyen, koja će ovom pitanju zasigurno posvetiti prostora u raspravi o stanju Unije u srijedu kada će predstaviti kako se EU nosi s ključnim pitanjima i iznijeti prioritete za sljedećih 12 mjeseci.
Riječ je, podsjetimo, o jednoj od najvažnijih rasprava na razini Unije tijekom koje demokratski izabrani predstavnici i predstavnice europskih građanki i građana propituju rad Europske komisije.
'Zakon o klimi je sama srž Europskog zelenog plana'
Ursula von der Leyen
Zastupnik u EP-u iz Hrvatske Tonino Picula ističe da će sjednica u srijedu biti od velike važnosti zbog niza pitanja, a svakako kada je riječ o onima vezanim uz klimu: ''Od Komisije očekujem snažno zauzimanje za Europski zeleni plan kojim se uređuje energetska tranzicija industrije i našeg svakodnevnog života. Zato sam posebno zadovoljan uključivanjem energetske tranzicije otoka u taj najvažniji europski dokument, čime su hrvatski otoci postali dio europskog laboratorija za razvoj novih ideja održivosti. Uz to, usvajanjem mojih dva milijuna eura vrijednih amandmana za financiranje prvih pilot projekata energetske tranzicije ruralnih područja i oni su postali dijelom te velike i važne priče''.
Ursula
von der Leyen, Tonino Picula
No, mnogi u europskoj, ali i svjetskoj javnosti, pa i neki u
samom EP-U, upozoravaju da Europski zeleni plan i Zakon o klimi
zapravo ne vode računa o klimatskoj tranziciji i imaju niz
manjkavosti - kao i druge EU politike koje je, kao što
sustavno u tekstovima na Biltenu upozorava
glavna urednica toga portala Andrea
Milat, ''zbog nepostojanja fiskalne integracije
Unije gotovo nemoguće provesti i jer ne adresira potrebe društva,
potrebe ljudi i prirode, već potrebe profita, a i djelovati treba
odmah i sada u vidu akcija koje će se odvijati na dnevnoj i
mjesečnoj razini''. 2030. i 2050. su daleko, predaleko, a nisu
rijetki oni koji se pitaju hoće li Zakon o klimi
donijeti više štete nego koristi?
''Bilo koji klimatski zakon ili politika neutemeljen na trenutno najboljim dostupnim znanstvenim podacima u sebi ne sadrži globalni aspekt jednakosti i pravde što su principi koji leže u srcu Pariškog sporazuma, donijet će više štete nego koristi. Ovaj zakon šalje snažnu poruku da se poduzimaju stvarne i dovoljne mjere što uopće nije točno. (…) Neosporna je činjenica da ni svijest ni potrebna politika nigdje nisu na vidiku. Nalazimo se u krizi koja se nikada nije tretirala kao kriza'', upozorili su još proljetos klimatski aktivisti u pismu koje je Greta Thunberg pročitala Europskom parlamentu.
''Prestanite se pretvarati da možete biti klimatski lider, a pritom i dalje graditi i subvencionirati novu infrastrukturu koja ovisi o fosilnim gorivima. Ovaj klimatski zakon je predaja'', kazala je Šveđanka. Srž kritike, napominje Milat, ''leži u činjenici da čak ni najambicioznije postavljeni ciljevi za smanjenje emisija ne mogu imati nikakve pozitivne učinke ako se istovremeno ne bavimo i karbonskim budžetima, odnosno dozvolama koje država daje firmama na zagađenje zraka''.
Da će borba za progresivniju, zeleniju i održiviju Europu biti bremenita izazovima, dobro zna članica i izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Jytte Guteland iz Kluba zastupnika i zastupnica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EP-u, ali i napominje da je Odbor za okoliš najnovijom odlukom, iako je ona samo parcijalna, napravio važan korak na putu EU prema postizanju karbonske netralnosti 2050. i postizanju klimatske pravde.
Riječ je ipak o značajnom poboljšanju prijedloga EK i čini Zakon o klimi prikladnim svrsi, smatra švedska europarlamentarka: ''Ovime se šalje jasna poruka Komisiji i Vijeću u svjetlu predstojećih pregovora: očekujemo da će sve države članice postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. Nadalje, emisije stakleničkih plinova moramo smanjiti za 60 posto i snažno smo se borili da cilj bude 2030. i zadovoljni smo što smo na kraju dobili 60 iako smo gurali da to bude 65 posto. Također pozdravljamo snažnu potporu našem prijedlogu novog klimatskog cilja EU-a za 2040. To je jedini put naprijed ako EU želi postići klimatsku neutralnost do 2050.''
Iznimno važna stvar, ističe Guteland, je i potpora Odbora prijedlogu za usvajanje proračuna stakleničkih plinova, koji utvrđuje ukupnu preostalu količinu emisija stakleničkih plinova kao ekvivalent CO2, koja bi se mogla emitirati najkasnije do 2050. godine, a da se ne ugrozi obveze Unije prema Pariškom sporazumu.
Sekvestracija je jedan od najvažnijih načina dugotrajnog
pohranjivanja ugljika kojim bi se trebalo usporiti globalno
zagrijavanje.
Ugljikov dioksid u prirodi se apsorbira kroz biološke, kemijske
i fizikalne procese, a određene njegove količine mogle bi se
odlagati i u oceane gdje ih apsorbiraju fitoplanktoni te pod
zemlju u iscrpljene bušotine ili šupljine.
''Pozivamo Komisiju i da uspostavi neovisno klimatsko vijeće na europskoj razini: Europsko vijeće za klimatske promjene (ECCC), koje će sa savjetodavnim tijelima za klimu u državama članicama zajedno procjenjivati je li EU na putu postizanja cilja klimatske neutralnosti i utvrditi mogućnosti za daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje potencijala za sekvestraciju ugljika''.
''Najveći izazov u ovom stoljeću bit će uzeti ideju koja se čini apstraktnom - održiv razvoj - i pretočiti je u stvarnost za sve ljude. Zato sam u sklopu Odbora za industriju, istraživanje i energetiku podržala dugoročno ambiciozne klimatske ciljeve kojima će Europa do 2050. postati prvi klimatsko neutralni kontinent. Postizanje održivog i konkurentnog gospodarstva podrazumijeva aktivan angažman industrije u razvoju inovativnih rješenja koja će doprinijeti ispunjavanju ambicioznih klimatskih ciljeva'', istaknula je hrvatska europarlamentarka Romana Jerković.
Romana Jerković, Miriam Dalli
''Doista smo ozbiljni kada je riječ o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. EU se ozbiljno obvezala u tom pogledu i naši građani i građanke očekuju da to postignemo. Rezultat postignut u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane je ključan kako bi nam pomogao da razvijemo strategiju zasnovanu na budućnosti i održivo europsko gospodarstvo'', istaknula je Miriam Dalli, malteška europarlamentarka i potpredsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EP-u zadužena za Europski zeleni plan.
Ona je uvjerena da ''uključivanje ambicioznog i jasno definiranog cilja smanjenja emisija do 2030. omogućuje osiguravanje konkurentnosti Unije i započinjanje planiranja zaštite u cijeloj EU: ''Ovaj zakon će omogućiti svim europskim industrijama, sektorima i poduzećima da se održivo prebace na modele ugljične neutralnosti s odgovarajućim smjernicama koje osiguravaju snažan ekonomski, okolišni i socijalni okvir''.