Klimatske promjene su najkompleksnija kriza kojoj smo ikada bili izloženi, no svijest o tome još uvijek nije dovoljno razvijena, a neki i negiraju da je klimatska kriza stvarna. Jako puno posla na tom polju očekuje i Hrvatsku u kojoj bolno nedostaje sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama imajući na umu znanstvene spoznaje svih znanstvenih polja i disciplina o klimatskim promjenama i njihovim uzrocima, posljedicama, prognozama i perspektivama.
Stoga je iznimno važna vijest da Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao vodeća istraživačka i obrazovna institucija s dugogodišnjom tradicijom nastave i istraživanja u različitim područjima klimatologije, osniva prvi Centar za klimatološka istraživanja koji će biti središnja institucija za interdisciplinarna istraživanja klime i klimatskih promjena.
''Hrvatska je jedna od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod što znači da će klimatske promjene u Hrvatskoj imati izrazite negativne učinke na društveni razvoj, kvalitetu života - osobito ranjivih skupina društva i gospodarstvo. S obzirom na navedeno, ali i činjenicu da najvažniji gospodarski sektori u Hrvatskoj, poput turizma, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i energetike, ovise upravo o klimatskim faktorima, njezina se ranjivost ocjenjuje kao velika'', kontinuirano upozoravaju Znanstvenici za klimu.
Međutim, njihov još početkom godine objavljen ''Apel za sustavnu klimatsku akciju'' što je bio prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize, a upućen nadležnim institucijama da pokretanjem konkretnih i ambicioznih mjera stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem, nije baš naišao na odjek kod nadležnih. Osim na deklarativnoj razini u vidu riječi podrške, imenovanja savjetnika i promjene u nazivu ministarstva u kojem su spojena dva sektora koja, strahuje struka, jamče nastavak trenda slabljenja sektora zaštite okoliša i prirode bez koje nema ni gospodarskog razvoja.
I sve to iako su u današnje vrijeme klimatske promjene predmet brojnih znanstvenih istraživanja, a zbog njihovog utjecaja na okoliš i životne uvjete na Zemlji zaokupljaju i sve veću pažnju javnosti. Pokazalo je to i istraživanja Europske investicijske banke (European Investment Bank Climate Survey 2019-2020) o mišljenju ljudi u svim zemljama Europske unije te Kini i SAD-u.
U Hrvatskoj, podsjetimo, čak 93 posto građana i građanki osjeća da klimatske promjene imaju utjecaj na svakodnevni život što je više od prosjeka EU (82 posto), a 94 posto misli da će njihova djeca osjećati posljedice klimatske promjene u svojem budućem svakodnevnom životu (90 posto u Europi).
Lokalne ili sezonske proizvode u borbi s klimatskom promjenom kupuje 89 posto, a 66 posto je već prestalo kupovati proizvode koji nisu proizvedeni u njihovoj okolici (regiji ili zemlji). Nešto smo ispod europskog prosjeka kad je riječ o prestanku korištenja plastičnih vrećica prilikom odlaska u kupovinu jer 75 posto ispitanih u Hrvatskoj tvrdi da je prestalo to činiti, a ukupno u Europi 84 posto.
Istovremeno, tek šest posto građana i građanki u Hrvatskoj smatra da vlada poduzima dostatne akcije u borbi s klimatskim promjenama, dok je takvih u Europi 11 posto.
U takvim okolnostima osnivanje prvog Centra za klimatološka istraživanja u Hrvatskoj jedna je od najvažnijih vijesti, pogotovo imajući na umu da će Centar, osim razvoja i provođenja suvremenih istraživanja, umrežiti i spojiti sve vrhunske znanstvenike PMF-a u području klimatologije.
Naime, kako je objasnila voditeljica Centra izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić: ''Zbog iznimne složenosti klimatskog sustava Zemlje te brojnih kompleksnih procesa i međudjelovanja, nužan je multidisciplinarni pristup proučavanju. Upravo zbog toga PMF, koji okuplja znanstvenike iz različitih područja prirodoslovlja i matematike, ima iznimnu snagu i kompetencije za interdisciplinarna i multidisciplinarna znanstvena istraživanja''.
Ivana Herceg Bulić (PMF)
Centar će, ističe, takvim pristupom postići kvalitetne znanstvene rezultate i steći nove spoznaje o ranjivosti prirodnih i urbanih okoliša na klimatske promjene, a pritom će se posvetiti pažnja istraživanju utjecaja klimatskih promjena na elemente okoliša koji su od iznimne važnosti za Hrvatsku.
Također, jedna od zadaća Centra bit će i aktivnosti s ciljem podizanja svijesti šire javnosti o klimi i klimatskim promjenama, istaknula je Herceg Bulić: ''Centar će posebno voditi računa o izobrazbi mladog znanstvenog kadra, ranom uključivanju studenata u znanstveno-istraživački rad te podizanju svijesti javnosti o klimi, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju putem raznih popularno-znanstvenih manifestacija, radionica i nastupa u medijima''.
Trenutak je više nego aktualan, štoviše ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za održiv oporavak i razvoj. Da živimo u desetljeću ključnom za borbu protiv klimatskih promjena, upozorila je i u jednom od svojih izvještaja Europska agencija za okoliš, a znanstvenicima i aktivistima odavno je jasno da je ovo desetljeće u kojem trebamo započeti tranziciju u post-fosilno društvo. Prilika za nužan redizajn post-pandemijskog svijeta prikazuje se jasnije nego ikada ranije.
