Na temelju otkucaja srca može se odrediti intenzitet tjelesnih aktivnosti, ali i saznati informacije o općem zdravlju tijela. Na rad srca utječe prehrana, razne fizičke aktivnosti, stres, manjak sna, razina hormona u tijelu, doba dana...
Normalni otkucaji srca - vrijednosti
Srčani mišić je dizajniran da neprekidno radi tijekom cijelog života. Otkucaji srca, koje osjećamo, rezultat su kontrakcija mišićnih vlakana izazvanih slijedom električnih impulsa.
Brzina otkucaja srca ovisi o signalima živčanog sustava i razini hormona koji cirkuliraju u krvi. Upravo ove informacije govore kako postoji cijeli niz čimbenika koji mogu uzrokovati ubrzanje ili usporavanje rada srca.
Normalni otkucaji srca kod zdrave odrasle osobe su između 60 i 100 otkucaja u minuti. Na normalnu brzinu otkucaja srca mogu utjecati strah, tjeskoba, promjena temperature ili okoline, a brzina otkucaja srca također varira s obzirom na spol i dob.
Koje su vrijednosti otkucaja srca prema spolu i dobi?
Broj normalnog otkucaja srca ovisi o kondiciji pojedinca, kao i o starosnoj skupini kojoj pripada. Također, ako osoba uzima različite tablete za spuštanje tlaka, dijabetes ili slično, optimalne granice srčanog ritma nisu iste i najbolje bi bilo posavjetovati se s liječnikom.
Normalni otkucaji srca za žene
Kod žena normalni otkucaji srčanog ritma podrazumijevaju vrijednosti:
⦁ 18-25 godina = 74-78
⦁ 26-35 godina = 73-76
⦁ 36-45 godina = 74-78
⦁ 46-55 godina = 74-77
⦁ 56-65 godina = 74-76
⦁ 65+ godina = 73-76
Normalni otkucaji srca za muškarca:
Kod muškaraca normalni otkucaji srčanog ritma podrazumijevaju vrijednosti:
⦁ 18-25 godina = 70-73
⦁ 26-35 godina = 71-76
⦁ 36-45 godina = 72-75
⦁ 46-55 godina = 72-76
⦁ 56-65 godina = 72-76
⦁ 65+ godina = 70-73
Normalni otkucaji srca za vrijeme i nakon vježbanja povećavaju ranije navedene vrijednosti za oko 30 otkucaja u minuti.
Kako izmjeriti otkucaje srca?
Mjerenje otkucaja srca jednostavan je i učinkovit način za praćenje zdravlja srca. Najčešće se mjeri pomoću prstiju na zapešću ili vratu, gdje je puls najlakše osjetiti.
Otkucaje srca potrebno je izmjeriti u nekoliko situacija i u nekoliko navrata kako bi se dobili ispravni rezultati. Prvo se mjere otkucaji srca u stanju mirovanja.
- Najprije je potrebno pronaći puls na vratu, prsima ili zglobu ruke
- Najbolje je koristiti arteriju koja prolazi ručnim zglobom
- Puls se opipava jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta
- Nakon pronalaska arterije, nježno namjestiti prste na nju i početi s brojanjem
- Broji se 10, 20 ili 30 sekundi
- Dobivene brojeve pomnožite sa 6, 3 ili 2 kako biste dobili točan broj otkucaja u minuti
- Ponoviti postupak odmah nakon izvođenja tjelesne aktivnosti
Kako bi se dobili što kvalitetniji podaci, potrebno je mjeriti puls više puta tijekom dana te uzeti srednju vrijednost mjerenja.
Osim vlastitih mjerenja, može se obaviti i bolnički ultrazvuk srca pod naporom. Slike otkucaja uzimaju se prije i poslije hodanja na pokretnoj traci ili vožnje na biciklu. Također, poželjno je obratiti se liječniku da napravi Color Doppler. To je pretraga krvnih žila ultrazvukom koja mjerenjem brzine protoka krvi određuje stupanj suženja ili proširenja krvne žile. Najčešći način saznavanja kakvi su otkucaji srca je putem EKG-a.
Unatoč nedostatku svijesti o simptomima, 68% ispitanih smatra da im je zdravlje srca vrlo važno, što se penje na 80% kod onih starijih od 65 godina.
Visoki broj otkucaja srca
Visoki otkucaji srca, poznati i kao tahikardija, mogu ukazivati na različita stanja i zahtijevaju pažnju. Normalna brzina otkucaja srca u mirovanju iznosi između 60 i 100 otkucaja u minuti. Kada broj otkucaja prelazi 100 u minuti, to može biti znak tjelesnog napora, stresa, anksioznosti ili dehidracije. Međutim, tahikardija može biti i simptom ozbiljnijih zdravstvenih problema kao što su srčane aritmije, hipertireoza ili infekcije. Visoki otkucaji srca mogu izazvati vrtoglavicu, slabost, bol u prsima ili otežano disanje. Ako primijetite učestale ili produljene visoke otkucaje srca, važno je konzultirati se s liječnikom radi daljnje evaluacije i liječenja.
Niski broj otkucaja srca
Niski otkucaji srca, poznati kao bradikardija, označavaju frekvenciju otkucaja srca ispod 60 otkucaja u minuti. Kod fizički aktivnih ljudi i sportaša, to može biti znak dobre kondicije jer njihova srca rade učinkovitije. Međutim, kod drugih, niski otkucaji srca mogu ukazivati na probleme sa srčanim sustavom, posebno ako su praćeni simptomima poput umora, vrtoglavice, slabosti ili nesvjestice.
Bradikardija može biti posljedica različitih stanja, uključujući poremećaje u provođenju električnih signala srca, hipotireozu ili nuspojave određenih lijekova. Ako primijetite neobično niske otkucaje srca i osjećate se loše, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdio uzrok i poduzeli potrebni koraci za liječenje
Nepravilni otkucaji srca
Sasvim je normalno da se otkucaji srca ubrzaju tijekom tjelesne aktivnosti i uspore tijekom mirovanja. Međutim, čest nepravilan ritam može ukazivati da srce ne pumpa dovoljno krvi u tijelo zbog čega može doći do raznih simptoma, uključujući umor, vrtoglavicu i bol u prsima.
Aritmija srca ili poremećaj srčanog ritma stanje je u kojem srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Iako su neke srčane aritmije bezopasne, neke mogu biti poprilično opasne te mogu oštetiti srce, mozak ili druge organe. Takve nepravilnosti mogu uzrokovati moždani ili srčani udar.
Kada srce kuca prebrzo, njegove se komore ne mogu napuniti s dovoljno krvi, a kada kuca presporo ili nepravilno, ne može ispumpati dovoljno krvi u tijelo. Nepravilni otkucaji srca ne moraju nužno uzrokovati očite simptome. Mogu se primijetiti simptomi kao što su spori ili nepravilni otkucaji srca ili pauze između otkucaja srca. Naime, može se dobiti osjećaj kao da srce preskače, treperi, lupa ili kuca prejako ili prebrzo.
Simptomi nepravilnog otkucaja srca uključuju:
- vrtoglavicu ili nesvjesticu
- umor ili slabost
- zbunjenost
- otežano disanje
- bol u prsima
Savjeti za postizanje pravilnog rada srca i srčanog ritma
Na zdravlje srca utječe i zdravlje naših arterija i vena. Loše navike koje se ponavljaju smanjuju zdravlje žila i zdravlje srca. Savjeti kojih bi se svi trebali držati za održavanje pravilnog rada srca:
- Kontrola tjelesne težine i opsega struka kroz zdravu prehranu i hidrataciju organizma
- Prestanak pušenja i redovna rekreacija te bavljenje sportom
- Bavljenje aktivnostima barem 30 minuta dnevno
- Redovito rađenje pretraga krvi i masnoća u krvi
- Mjerenje tlaka i otkucaja srca te ako se uoči promjena ili odskakanje od optimalnih vrijednosti, obratite se liječniku
Uz sve navedeno, potrebno je dovoljno spavati i opuštati se barem jednom dnevno kako bi se otpustio sav stres iz tijela.