Liječnica prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, dr. med., spec. neurologije, subspec. neuroimunologije iz Poliklinike Aviva u studiju Net.hr-a govorila je o moždanom udaru kod žena, njegovim specifičnim simptomima i načinima prevencije.
'Moždani udar je prekid krvotoka u određeni dio mozga koji mora trajati najmanje četiri do pet minuta kako bi došlo do gubitka neutralnog tkiva i u tom slučaju stvaraju se oštećenja koja ovise o tome koji dio mozga je zahvaćen. Ima dvije osnovne vrste. Puno češći je onaj kad dolazi do začepljenja krvnih žila, a drugi je kada dolazi do pucanja žila. Učestalost je ipak najveća u postmenopauzi. Menopauza je jedno razdoblje u ženskom životu kada stvarno padne razina estrogena, pojavljuje se taj estrogen 3 koji tada dominira, ali koji nema više proaktivnu ulogu na kardiovaskularni sustav. I tada je doista, na žalost, moždani udar češći. On je pak u to vrijeme ovisan o komoditetima i drugim medicinskim stanjima koje žene tada mogu imati, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povećanih masnoća, pretilosti ili poremećaja srčanog ritma'', napominje neurologinja te dodaje kako bi svaka žena o svim potencijalnim rizicima trebala razgovarati sa svojim liječnikom ili ginekologom.
Danas postoje terapije koje mogu značajno promijeniti tijek bolesti. Stoga je najvažnije reagirati što je prije moguće. ''Vrijeme je mozak. Svaka minuta koju nismo spasili moždano tkivo odumire oko dva milijuna neurona. To je doista impozantna brojka i mi trebamo čim se prvi simptomi pojave zapravo požuriti u bolnicu.''
Prevencija moždanog udara
No prije svega trebamo se pozabaviti prevencijom, ona je najvažnija. Na taj način uz sve potencijalne predispozicije možemo spriječiti da uopće dođe do razvoja ovog ozbiljnog stanja ne samo kod žena, nego i kod muškaraca. Postoje stvari u svakodnevnom životu na koje itekako možemo utjecati.
''Moramo paziti na svoje životne navike. Pušenje nam svakako nije prijatelj u ovoj priči. Što se tiče konzumacije alkohola, možda bi nas trebalo upoznati s primjerenom količinom. Kod žena je to jedna čaša alkoholnih pića, a kod muškaraca može i dvije'', zaključuje neurologinja i napominje kako bismo trebali obavljati sistematske preglede barem jednom na godinu, posebno nakon 45. godine, te biti upoznati s obiteljskom anamnezom, posebno ako je ranije bilo moždanih udara unutar obitelji. Dodaje kako možemo smanjiti šanse od nastanka udara reguliranjem svog ponašanja i životnim navikama. ''Kumulativno gledano, mi zapravo možemo puno toga puno toga učiniti za svoje zdravlje. Po nekim statistikama koje su dosta ohrabrujuće kažu da se čak 80 posto moždanih udara može spriječiti našim ponašanjem, a to je zaista visok postotak.''
Pet savjeta neurologinje
Neurologinja za kraj navodi i pet ključnih savjeta koji nam mogu pomoći da bolje i kvalitetnije vodimo računa o svom zdravlju, te da smanjimo izglede od nastanka moždanog udara. Pa objašnjava što to možemo napraviti odmah. ''Ja bih prvo rekla, ustati i prošetati se. Zatim bih rekla, popiti dovoljno tekućine, onda bih rekla paziti na svoju prehranu da ne bude preobilna i da ne bude puna zasićenih ili transmasnoća, nego da bude obojena nezasićenim masnoćama. Zatim bih rekla da pazimo na čimbenike rizika znači da idemo redovito na sistematski pregled gdje ćemo takve čimbenike možda izdvojiti. Ako ne svakako sami možemo povremeno provjeriti krvni tlak ili ponekad napraviti test glukometrom iz kapljice krvi. Zadnje bismo rekli razgovarati unutar obitelji. Je li bilo moždanih udara? Da smo svjesni da možda spadamo u skupinu onih koji su pod većim rizikom. Dobro ispitati svoju obitelj, što je bilo s članovima obitelji i kako su živjeli svoj život te kakve su eventualno imali zdravstvene rizike'', zaključuje dr. Jurašić.
U podcastu detaljnije pogledajte koliko i kako trebamo hodati, kako kontrolirati unos soli i šećera, kako regulirati stres, te koji su tipični i netipični simptomi moždanog udara.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO Sve više mladih Hrvata doživljava moždani udar: 'Imali smo pacijente s 19 godina'
