Želite li jesti zdravije, ne zaboravite ono na što nutricionisti upozoravaju već duže vrijeme:
Punomasno mlijeko je zdravije
Mnogi su odustali od punomasnog mlijeka jer se boje masnoća. Ali punomasno mlijeko nije masna hrana. Samo hrana koja sadrži više od 20 posto masnoća može se smatrati masnom, a mlijeko obično sadrži između 3,7 posto i 5 posto masnoće na 100 ml. Manje masne verzije mlijeka sadrže 1 do 1,5 posto masnoće, tako da razlika zaista nije značajna. S druge strane vrhnje može biti zaista masno.
Imajte na umu i da je punomasno mlijeko hranjivije jer masnoća sadrži u mastima topive vitamine A, D, E i K, koji su, između ostalog, važni za jačanje imuniteta i zdravlje kostiju.
Umjetni zaslađivači debljaju
Daju sladak okus, ali nemaju toliko kalorija kao šećer? Međutim iako ih okusni pupoljci jezika dožive kao slatke, mozak zna da tu nešto nije kako bi trebalo biti. Studije su pokazale da ljudi koji koriste zaslađivače imaju veću vjerojatnost udebljati se nego smršavjeti. Naše tijelo je programirano za probavu prirodne hrane. Uz slatko ono uvijek očekuje i kalorije, a kad ih nema, tijelo se daje u potjeru za kalorijama pa jedemo više.
Soja je puna toksina ili 'antinutrijenata'
Na odjelima zdrave hrane redovito se nalazi soja i njeni proizvodi, ali sojino zrno prirodno sadrži toksine. Primjerice, soja sadrži velike količine fitinske kiseline, koja može blokirati apsorpciju esencijalnih minerala – kalcija, magnezija, bakra, željeza te posebno cinka, a nedostatak cinka može prouzročiti poseban 'eterični' osjećaj, koji neki vegetarijanci mogu zamijeniti za doživljaj duhovnog prosvjetljenja. Iako je soja bogata proteinima u odnosu na druge mahunarke, ipak nije dobar izvor proteina jer drugi sojini proteini blokiraju enzime potrebne za probavu proteina. Ti 'antinutrijenti', tvrde pojedini nutricionisti, blokiraju aktivnost tripsina i drugih enzima te remete rad gušterače. Ove opasnosti nema u fermentiranoj soji ili umaku od soje.
Maslac je bolji od namaza i margarina
Maslac sadrži zasićene masti, ali nove studije pokazuju da kolesterol iz hrane nema tako velik utjecaj na veći broj srčanih bolesti. Kolesterol je zapravo sastavni dio našeg tijela i bez njega ni mozak ni organi koji stvaraju hormone ne bi mogli normalno raditi. Kolesterol nam treba i za proizvodnju vitamina D, koji naše tijelo stvara tijekom izlaganja sunčevoj svjetlosti. Pokazalo se da prirodne zasićene masti, kao što je maslac, mogu biti korisne jer daju duži osjećaj sitosti nego ugljikohidrati. Maslac je i jedan od boljih izvora vitamina A koji štiti srce, štitnjaču, nadbubrežne žlijezde i oči. S druge strane mnogi namazi sadrže sterole ili stanole, koji mogu smanjiti sposobnost apsorpcije određenih vitamina, kao što je primjerice vitamin E.
Smanjite upotrebu suncokretovog ulja
Nema sumnje da su polinezasićene masti u svojoj prirodnoj formi, kao u masnoj ribi, zdrave. Smanjuju krvni tlak te rizik od srčanog i moždanog udara, pa čak i popravljaju funkciju mozga. Međutim procesuirane i rafinirane polinezasićene masti ili ulja, kao što je slučaj sa suncokretovim uljem, druga su priča. One su nestabilne, lako se užegnu prilikom izlaganja toplini, kisiku ili vlazi tijekom procesa kuhanja ili rafiniranja. Zbog toga u sebi sadrže slobodne radikale, koji povećavaju rizik od debljanja, raka, srčanih bolesti i dijabetesa. Imajte na umu i da je suncokretovo ulje bogato omega-6 masnim kiselinama, koje se moraju uravnotežiti s unosom omega-3 masnih kiselina inače će nanijeti probleme zdravlju. Smanjite zato konzumaciju i u prehranu uvedite maslinovo ulje, koje se ne užegne tako lako. Ma koje ulje bilo u pitanju, uvijek je bolje ako pečete i kuhate na umjerenim temperaturama, a ne na jakoj vatri.
Jaja su puna hranjivih tvari
Jaja su toliko ocrnili da se ljudi boje da će im od jednog odmah porasti kolesterol. Sad je sve jasnije da kolesterol iz prirodnih namirnica ne dovodi do začepljenja arterija i srčanih bolesti, nego da su najproblematičnije prerađene verzije nekih masti i druga rafinirana hrana. Jaja su odličan izvor proteina i gotovo svih ključnih vitamina (osim vitamina C). Jedite ih u miru, najbolje za doručak, jer su daleko bolja od bilo kakvih zašećerenih žitarica. Jedno jaje na dan je zaista odlično za zdravlje.
Otrovna istina o grožđu
Po pitanju onečišćenja pesticidima grožđe je među najgorim voćem. Testovi su pokazali da se pesticidi nalaze na gotovo svakom neorganski uzgojenom grožđu – i to čak po 11 različitih pesticida (u Njemačkoj su našli ostatke 26 različitih pesticida). Problem je što se grožđe uvijek uzgaja na istom zemljištu, pa se pesticidi samo gomilaju iz godine u godinu. Grožđe iz Čilea je posebno zagađeno. Više nego za bilo koje drugo voće, postoje jaki argumenti da jedete organski uzgojeno grožđe.
