Znanstvenici sa Sveučilišta u Bathuproveli su istraživanje kako bi saznali koliko dugo ljudi moraju vježbati i kojim intenzitetom. Pratili su 38 pretilih muškaraca sa sjedilačkim načinom života i žene u postmenopauzi. Prosječna dob ispitanika bila je 52 godine.
Tražili su ih da vježbaju pet puta tjedno i smanje broj kalorija koje unose kroz hranu i piće. Polovica sudionika vježbala je snažno i energično na pokretnoj traci, dok je druga polovica vježbala umjerenim intenzitetom.
Istraživači su im mjerili inzulin u krvi i uzeli uzorak masnog tkiva, prije početka i tri tjedna nakon početka vježbanja. Rezultati su bili iznenađujući.
Obje skupine izgubili su istu količinu težine i vidio se isti napredak u osjetljivosti na inzulin i promjene u metabolizmu - sa sličnim smanjenjem mase masnog tkiva, krvnog tlaka, kolesterola i niza drugih mjera.
"Kritična značajka našeg eksperimenta bila je da smo pažljivo uskladili grupe, pa su sudionici potrošili isti broj kalorija tijekom vježbanja i smanjili isti unos kroz hranu. iste kalorija tijekom svakog vježbanja i doživio istu smanjenje kalorija konzumiranjem manje hrane. Naša studija pokazala je da su koristi kraćeg i bržeg vježbanja iste kao i koristi lakše i dužeg vježbanja", napisao je profesor Dylan Thompson sa engleskog Sveučilišta u Bathu u studiji objavljenoj u časopisu Physiological Reports.
Znači, važno je koliko kalorija potrošite vježbanjem, a ne koliko je intezivan trening.
Vježbanje može biti jednako korisno kao i lijekovi
