Prof. dr. sc. Gordana Rusak pomoćnica dekana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za studijske programe u svom intervjuu za Biologija.com.hr objasnila je i neke detalje o flavonoidima i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje.
Pretpostavlja se, objasnila je dr. Rusak, da se dnevno u organizam unosi ukupno oko 1 g flavonoida, a ovisno o načinu prehrane ta količina može biti veća ili manja. U zemljama dalekog istoka konzumacija velikih količina čaja doprinosi povećanom unosu flavonoida u organizam, dok se pak visok unos flavonoida u Hrvatskoj, što navode neki pregledni članci, veže uz visok sadržaj flavonoida u biljnoj hrani koja se kod nas ne uzgaja u staklenicima, nego pod direktnim utjecajem sunčeve svjetlosti, što inducira pojačanu sintezu flavonoida.
No, uz samo pitanje koliko se flavonoida dnevno unosi u organizam uz prosječnu prehranu, postavlja se i pitanje njihove resorpcije i bioraspoloživosti tih tvari u organizmu, a s tim u svezi i koncentracije tih tvari koje se postižu u krvi. Ako se tome doda i činjenica da flavonoidi imaju i afinitet vezanja na proteine, dakle i proteine plazme, pitanje koncentracije flavonoida u krvi postaje još kompleksnije.
Velika većina radova odnosi se na istraživanja bioloških učinaka ovih spojeva in vitro u kojima se primjenjuju previsoke koncentracije flavonoida koje se ne mogu postići u realnim uvjetima u organizmu. Uz to treba imati na umu i istraživanja koja govore o brzom metabolizmu ovih tvari.
Sve ove činjenice upućuju na zaključak da bi uistinu biljnu hranu trebalo rasporediti na što više (minimalno 5) obroka dnevno, pri čemu bi trebalo voditi računa da to bude hrana različitih boja kako bi bile zastupljene sve skupine bioaktivnih tvari. Iako sama riječ 'flavonoid' potječe od korijena riječi koja označava pojam 'žut', nisu svi flavonoidi žuti. Ima među njima i onih koji su neobojeni, ali i onih ljubičasto-plave boje (antocijani).
Iako je do danas poznato oko 5.000 flavonoida u ljudskoj prehrani najzastupljenije je njih pet - kvercetin, luteolin, apigenin, miricetin i kempferol. Jedan od najbolje istraženih flavonoida koji pokazuje uistinu široki spektar bioloških učinaka je kvercetin. Poznato je da se značajne količine kvercetina nalaze u luku i jabukama. Apigeninom su npr. bogate biljke iz porodice Apiaceae (peršin, celer). Luteolinom je bogat celer, paprika, maslinovo ulje. Brokula, čaj, grejpfrut bogati su izvori kempferola. Miricetin je jedan od glavnih flavonola zastupljenih u vinu.
Prethodni čanci:
arti-201003110694006
arti-200911050277006
