Ovog vikenda Hrvatska je ponovno prešla na ljetno računanje vremena, pomičući kazaljke jedan sat unaprijed. Dok se mnogi vesele duljim večerima, stručnjaci za spavanje i kardiolozi upozoravaju da ova naizgled mala promjena može imati značajne negativne posljedice na naše zdravlje, posebice u danima neposredno nakon pomicanja sata. Gubljenje tog jednog sata sna nije bezazleno i može poremetiti naš unutarnji biološki sat.
Poremećaj tjelesnog ritma
Naše tijelo funkcionira prema unutarnjem, otprilike 24-satnom ciklusu poznatom kao cirkadijalni ritam. Ovaj ritam regulira ključne funkcije poput ciklusa spavanja i budnosti, lučenja hormona, tjelesne temperature i metabolizma. Glavni vanjski signal koji usklađuje naš unutarnji sat jest izloženost svjetlu.
"Prelaskom na ljetno računanje vremena (DST), između ožujka i studenog, tijelo je izloženo manjoj količini jutarnjeg svjetla i većoj količini večernjeg svjetla, što može poremetiti cirkadijalni ritam," objašnjava dr. Phyllis C. Zee, specijalistica medicine spavanja na Northwestern Medicine. Jutarnje svjetlo nas razbuđuje i pomaže održati snažan ritam, dok nas večernje svjetlo čini budnijima kasnije navečer, otežavajući uspavljivanje u uobičajeno vrijeme. Ovaj raskorak između unutarnjeg sata i vanjskih signala, poznat i kao "socijalni jet lag", dovodi do gubitka sna i nakupljanja duga spavanja.
Akutne zdravstvene posljedice "proljetnog skoka"
Znanstveni dokazi jasno ukazuju na akutno povećanje negativnih zdravstvenih posljedica uslijed pomicanja sata u proljeće.
Srce i krvne žile na udaru
Najočitiji i najopasniji učinci vide se na kardiovaskularnom sustavu. Studije pokazuju značajan porast rizika od srčanog udara u danima nakon prelaska na ljetno vrijeme. Jedna velika studija iz Michigana zabilježila je porast od 24% u broju srčanih udara onog ponedjeljka nakon pomicanja sata. Finska studija pokazala je da je ukupna stopa ishemijskog moždanog udara bila 8% viša tijekom prva dva dana nakon prijelaza. Također je zabilježen porast hospitalizacija zbog akutne atrijalne fibrilacije. Smatra se da su ovi učinci povezani s poremećajem autonomnog živčanog sustava koji regulira krvni tlak i otkucaje srca, kao i s povećanom razinom hormona stresa (kortizola) i upalnih markera uslijed neusklađenosti i gubitka sna.
Utjecaj na san, raspoloženje i sigurnost
Osim očitog gubitka sna i posljedičnog umora, prijelaz na ljetno vrijeme povezan je s poremećajima raspoloženja, povećanim rizikom od depresije, anksioznosti, pa čak i suicidalnosti. Nedostatak sna utječe na kognitivne funkcije, smanjuje pažnju i usporava vrijeme reakcije.
To ima izravne posljedice na sigurnost. Istraživanja pokazuju porast prometnih nesreća, uključujući i one fatalne (do 6% u SAD-u), u prvim danima nakon pomicanja sata. Primijećen je i porast propuštenih liječničkih pregleda te povećan broj posjeta hitnoj službi.
Argument za standardno vrijeme tijekom cijele godine
S obzirom na brojne negativne posljedice, vodeće organizacije poput Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) zauzele su stav da bi sezonske promjene vremena trebalo ukinuti u korist fiksnog, cjelogodišnjeg standardnog vremena. "Trenutni dokazi najbolje podupiru usvajanje cjelogodišnjeg standardnog vremena, koje se najbolje usklađuje s ljudskom cirkadijalnom biologijom i pruža jasne prednosti za javno zdravlje i sigurnost," navodi se u službenom stajalištu AASM-a iz 2020. godine.
Standardno vrijeme znači više jutarnjeg svjetla tijekom cijele godine, što je ključno za usklađivanje našeg unutarnjeg sata. Iako se o trajnom ljetnom vremenu također raspravlja, stručnjaci upozoravaju da bi ono dovelo do trajne neusklađenosti s prirodnim ciklusom svjetla i tame, potencijalno pogoršavajući probleme povezane sa socijalnim jet lagom, poput povećanog rizika od pretilosti, metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti.
Kako ublažiti posljedice promjene sata?
Dok se čeka eventualna promjena zakona, stručnjaci American Heart Association savjetuju nekoliko koraka kako bi se tijelo lakše prilagodilo nadolazećoj promjeni:
Izloženost jutarnjem svjetlu: Čim se probudite u nedjelju (i idućih dana), izađite van na prirodno svjetlo.
Održavanje rutine: Držite se redovitog rasporeda spavanja i obroka koliko je god moguće.
Oprez s kofeinom: Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju kofeina, osobito u poslijepodnevnim satima.
Opuštanje prije spavanja: Stvorite opuštajuću rutinu prije odlaska u krevet.
Iako se većina ljudi prilagodi promjeni unutar tjedan dana, važno je biti svjestan povećanih rizika, osobito ako već imate postojeće zdravstvene probleme, poput kardiovaskularnih bolesti. Pomicanje sata ovog vikenda podsjetnik je na složenu interakciju između našeg načina života i unutarnje biologije, te na važnost sna za cjelokupno zdravlje.
POGLEDAJTE GALERIJU
