Paraliza sna je stanje za koje mnogi koji su je iskusili tvrde da je to jedno od najstrašnijih iskustava u životu. U tom stanju, osoba je potpuno svjesna svoje okoline i budna, no osjeća se potpuno paraliziranom, nesposobnom da pomakne tijelo ili izrazi svoje misli. Tijelo je u potpunosti ukočeno, a osoba može doživjeti osjećaje kao što su prisutnost nevidljivih bića, što često izaziva snažan strah i nelagodu, a u nekim slučajevima paraliza sna može imati utjecaja na mentalno zdravlje.
Što je paraliza sna?
Paraliza sna je stanje u kojem osoba, iako je svjesna i budna, ne može pomaknuti svoje tijelo niti progovoriti. Ova pojava obično se događa tijekom prijelaza između faza sna, najčešće kad osoba prelazi iz REM faze sna (brzog pokreta očiju) u stanje budnosti ili obratno. REM faza sna je ona u kojoj najintenzivnije sanjamo, a tijelo je prirodno paralizirano kako bi se spriječila fizička reakcija na snove. Paraliza sna obično traje samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta.
Simptomi paralize sna
Paraliza sna može biti vrlo zastrašujuće iskustvo, a simptomi se obično javljaju kada se prelazi iz faze sna u fazu budnosti. Glavni simptomi paralize sna uključuju:
Nemogućnost kretanja
- Osoba je svjesna svog okruženja, ali nije u mogućnosti pomaknuti nijednu mišićnu grupu, uključujući oči, ruke i noge. Ovo je najprepoznatljiviji simptom paralize sna.
Osjećaj pritiska na prsima
- Paraliza sna često je popratna s osjećajem težine ili pritiska na prsima, što može otežati disanje. Disanje često postane plitko i brzo, a osjećaj gušenja može dodatno pogoršati paniku.
Vizualne i auditivne halucinacije
- Moguće su i halucinacije, uključujući osjećaj da netko ulazi u sobu ili vidi tamne figure ili sjenke. Također mogu čuti zvukove poput škripanja, koraka ili šapata. Osim toga, može se javiti snažan osjećaj prisutnosti nevidljivih bića ili entiteta u sobi.
Povećani osjećaj straha i panike
- Snažan strah ili panika mogu se osjetiti zbog nesposobnosti pomicanja ili kontrole tijela. Ovaj emocionalni stres može trajati i nakon što paraliza sna prođe.
Osjećaj "vječnosti"
- Paraliza sna obično traje samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta, ali zbog psihološke nelagode, osjećaj ove situacije može trajati duže, što može uzrokovati osjećaj da je prošlo puno više vremena.
Nesposobnost pozivanja pomoći
- Iako je svjesnost o okolini prisutna, mogućnost pozivanja pomoći ili proizvodnje zvukova često je onemogućena zbog gubitka kontrole nad glasnicama.
Nesposobnost usmjeravanja misli
- U nekim slučajevima, može doći do zamagljenosti uma ili nesposobnosti usmjeravanja misli na nešto konkretno.
Kako nastaje paraliza sna?
Paraliza sna nastaje kada se REM faza pretvori u budno stanje. Ako se probudite tijekom REM faze koja je i dalje aktivna, tada i dalje sanjate, no ne možete se pomaknuti. Upravo zbog toga nastaju halucinacije i osjećaj težine na prsima poput gušenja. Ponekada je moguće pomaknuti prste na rukama i nogama pa se laganim pomicanjem prstiju tijelo budi iz sna. San se odvija u ciklusima, pritom se tijekom noći izmijeni četiri do pet ciklusa. U svakom ciklusu postoje četiri faze sna.
- Prva faza traje oko 10 minuta te ona predstavlja lagani san u kojem se izmjenjuju brzi valovi a-alfa s J-theta valovima.
- Druga faza traje 15 minuta, a nakon toga slijedi treća faza koja predstavlja duboki san.
- U četvrtoj fazi san je također dubok, a treću i četvrtu fazu karakteriziraju delta valovi.
- U dubokom snu se usporavaju rad srca i disanje. Nakon 90 minuta od početka spavanja tijelo prolazi u REM fazu. Moždana aktivnost je vrlo velika u REM fazi, a ubrzava se i puls, raste krvni tlak i javljaju se mišićni trzaji. Često sanjamo u REM fazi, a same REM faze se tijekom noći produljuju do pola sata.
Uzroci paralize sna
Svatko može iskusiti neugodnu paralizu sna, ipak ona je učestalija kod osoba između dvadesete i tridesete godine. Iako paraliza sna može biti vrlo zastrašujuće iskustvo, obično nije štetna za fizičko zdravlje, ali može izazvati emocionalnu nelagodu. Paraliza sna može biti uzrokovana različitim faktorima, a neki od najčešćih uključuju:
Nesanica i loša kvaliteta sna
- Osobe koje pate od nesanice ili imaju nepravilne navike spavanja (kao što je previše neuredan raspored spavanja) sklonije su paralizi sna. Nedostatak kvalitetnog sna može ometati normalni ciklus spavanja, povećavajući šanse za prijelaz između faza sna u stanje budnosti, što može uzrokovati paralizu.
Stres i anksioznost
- Visoki nivoi stresa, anksioznosti ili emocionalnih problema mogu poremetiti cikluse spavanja i povećati učestalost paralize sna. Osobe koje su pod stalnim stresom mogu doživjeti jaču napetost koja ometa miran san, dovodeći do povećane vjerojatnosti za paralizu sna.
Neregularni ritam spavanja
- Zdravi ritam spavanja je ključan za kvalitetan san. Ako osoba često mijenja svoje vrijeme spavanja, kao što je slučaj kod noćnog rada, prekomjernog putovanja ili promjena u rasporedu spavanja, to može poremetiti tijelo i uzrokovati neravnotežu u ciklusima spavanja, što može rezultirati paralizom sna.
Spavanje na leđima
- Spavanje u položaju na leđima može povećati rizik od paralize sna. Iako nisu svi slučajevi paralize sna povezani s položajem tijela, mnogi ljudi izvještavaju da im se ovo stanje događa češće kad spavaju na leđima.
Spavanje u neudobnim uvjetima
- Spavanje u bučnom okruženju, previše svjetla, neugodnoj temperaturi ili na neudobnom madracu može uzrokovati nesanicu ili prekidanje ciklusa spavanja, što može povećati šanse za paralizu sna.
Nekontrolirani problemi sa zdravljem
- Određeni zdravstveni problemi, poput spavačkog apneje, mogu povećati rizik od paralize sna. Spavačka apneja uzrokuje prekide u disanju tijekom spavanja, što može ometati faze spavanja i povećati šanse za paralizu.
Nasljedni faktori
- Postoji i genetska predispozicija za paralizu sna. Ako su članovi obitelji doživjeli paralizu sna, postoji veća vjerojatnost da će i drugi članovi obitelji doživjeti isto stanje.
Lijekovi i supstance
- Neki lijekovi, posebno oni koji utječu na mozak (poput antidepresiva ili lijekova za anksioznost), mogu ometati prirodni ciklus spavanja i izazvati paralizu sna. Također, konzumacija alkohola, droga ili kofeina prije spavanja može povećati rizik.
Prekomjerni umor
- Previše naporan dan ili fizički umor može povećati šanse za paralizu sna. Iako je umor općenito povezan s bržim uspavljivanjem, može dovesti do nepravilnosti u ciklusima spavanja, što uzrokuje paralizu sna.
Zdravstvena stanja koja utječu na mozak
- Neka stanja, poput narkolepsije, mogu povećati rizik od paralize sna. Narkolepsija je neurološki poremećaj koji uzrokuje neregulirani san, što može uključivati i napade paralize sna.
Uz ove rizične faktore, povećan rizik za nastanak paralize sna predstavlja uzimanje određenih lijekova poput anksiolitika, promijenjen raspored spavanja, spavanje na leđima te pretjerana konzumacija alkohola.
Kako spriječiti paralizu sna?
Sprječavanje paralize sna može se postići s nekoliko navika koje uključuju poboljšanje kvalitete spavanja, smanjenje stresa i usklađivanje zdravih navika spavanja. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći u sprječavanju paralize sna:
Uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja
Preporučuje se odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan, čak i tijekom vikenda. Ovaj redovni ritam pomaže stabilizirati unutarnji biološki sat, što olakšava prijelaz između različitih faza spavanja.
Osiguranje kvalitetnih uvjeta za spavanje
Preporučuje se stvaranje ugodnog okruženja za spavanje: prostorija treba biti tiha, tamna i hladna. Korištenje zavjesa koje blokiraju svjetlo, slušalica za buku ili maske za oči može pomoći u prilagodbi prostora za kvalitetan san.
Izbjegavanje stresa i anksioznosti prije spavanja
Savjetuje se smanjenje stresa i opuštanje prije nego se legne u krevet. Meditacija, duboko disanje, lagana tjelovježba, čitanje knjige ili slušanje umirujuće glazbe mogu pomoći u smanjenju stresa i pripremi za spavanje.
Ograničavanje unosa kofeina i alkohola
Kofein i alkohol mogu ometati kvalitetu spavanja i izazvati nesanicu, što može povećati rizik od paralize sna. Preporučuje se izbjegavanje konzumacije tih tvari nekoliko sati prije spavanja.
Izbjegavanje ekrana prije spavanja
Plavi svjetlosni zrači sa zaslona mobilnih telefona, računala ili televizora mogu ometati sposobnost da zaspite. Preporučuje se isključivanje tih uređaja barem 30-60 minuta prije spavanja.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Neurologinja o moždanom udaru kod žena: 'Dvije su vrste, a vrijeme reakcije je ključno'
