Prema najnovijim izvješćima Europske komisije, devino mlijeko uskoro bi se moglo naći na policama europskih trgovina. Zbog svoje velike nutritivne vrijednosti, lake probavljivosti i niskog udjela masnoće, vrlo je cijenjeno i sve traženije.
Deva dnevno može proizvesti samo oko šest litara mlijeka, za razliku od krave, koja dnevno može dati 23 litre, stoga će i cijena litre mlijeka biti viša od uobičajene.
Mlijeko je nešto slanije od kravljeg, ali i bogato hranjivim sastojcima. Sadrži veliku količinu vitaminima B i C, minerale, puno više željeza te ima smanjen udio masnoće.
Lakše je probavljivo od kravljeg, pa je pogodno za one koji ne podnose laktozu iz kravljeg mlijeka. Istraživanje provedeno u Indiji pokazalo je da mlijeko sadrži visoke razine inzulina, što može omogućiti osobama s dijabetesom tipa 2 regulaciju inzulina u krvi.
Dodatna istraživanja pokazala su da antitijela iz devinog mlijeka mogu pomoći u borbi protiv bolesti kao što su rak, AIDS, Alzheimerova bolest i hepatitis C.
U Rusiji, Kazahstanu i Indiji liječnici rekonvalescentima daju terapiju devinim mlijekom.
Za sada se devino mlijeko uglavnom konzumira u arapskom svijetu. Budući da mlijeko nije prikladno za UHT (Ultra High Temperature) sterilizaciju, stručnjaci FAO-a su davne 1992. godine razvili tehnologiju izrade mekog sira od devinog mlijeka (camelbert), kao jedno od mogućih rješenja kojim se može produžiti ograničeni rok skladištenja čistog devinog mlijeka.
Trenutačno dvije kompanije s Bliskog istoka imaju dopuštenje Europske komisije za izvoz mlijeka u Veliku Britaniju, a navodno se još čekaju dozvole nadležnih zdravstvenih institucija.
