Mnogi misle da su mlijeko i vrhnje gotovo isto, posebno kada je kuhanje u pitanju, te da je razlika samo u gustoći, ali prava je istina da postoji nekoliko ključnih razlika koje ih čine posebnima. Iako su istog životinjskog porijekla njihove različite komponente i sadržaj masti omogućuju da igraju različite uloge u receptima i jelima.
Ovisno o tome kako ih ljudi koriste, mlijeko i vrhnje mogu poboljšati okus i teksturu jela. No, važno je znati kada je bolje koristiti mlijeko, a kada vrhnje jer se zbog različitih svojstava bolje uklapaju u različite vrste jela, piše Tasting Table.
Razlika između mlijeka i vrhnja
Razlika između mlijeka i vrhnja ponajprije je u količini mliječne masti, koja se kreće od 0 posto do 60 posto, ovisno o vrsti proizvoda.
Sirovo mlijeko je osnova za mnoge mliječne proizvode. Može se razdvojiti u različite vrste, od nemasnog mlijeka s gotovo nula posto mliječne masti do vrhnja s visokim postotkom masti. Mlijeko može imati između 0 posto i 3,5 posto mliječne masti, dok vrhnje počinje s 12 posto za kiselo vrhnje, a može doseći i do 60 posto za čvrsto vrhnje.
Zatim postoji "pola-pola", kremasti dodatak za kavu koji se sastoji od pola mlijeka i pola laganog vrhnja. Obično ima minimalnih 10,5 posto mliječne masti i dolazi u malim kapsulama. Ove mliječne varijante imaju veliku ulogu u kuhanju jer značajno utječu na okus i teksturu jela.
Vrste mlijeka
"Obično mlijeko" je najpoznatije i najlakše prepoznatljivo i dolazi u nekoliko varijanti: mlijeko s 3,5 posto mliječne masti, mlijeko s niskim udjelom masti s 1 posto ili 2 posto, i nemasno mlijeko u kojem je sva mliječna mast uklonjena. Mlijeko se koristi za razne napitke, poput tople čokolade, mliječnih napitaka ili se dodaje u smjese za tijesto. Izbor mlijeka obično ovisi o osobnim preferencijama i prehrambenim potrebama, poput potrebe za prehranom s povećanim udjelom kalcija i vitamina.
Osim običnog mlijeka u trgovinama se mogu naći i druge vrste, poput punomasnog mlijeka s 3,5 posto mliječne masti. Organska mlijeka obično imaju istu količinu masti, ali dolaze s farmi koje se pridržavaju strožih pravila o korištenju pesticida i hormona.
Kiselo mlijeko je vrsta mlijeka koja se često pogrešno shvaća. Nije isto kao obično mlijeko, vrhnje ili maslac, iako ime može biti zbunjujuće. Danas se kiselo mlijeko pravi od nemasnog ili niskomasnog mlijeka koje se fermentira, što ga čini gustim i blago kiselkastim, s niskim udiom masti.
Vrste vrhnja
Postoje i različite vrste vrhnja, a s njima se povećava i postotak mliječne masti. Kiselo vrhnje, koje sadrži oko 12-16 posto mliječne masti, obično se koristi u umacima i jelima poput nachosa ili pečenih krumpira. Lagano vrhnje, koje sadrži oko 18-30 posto mliječne masti, idealno je za kremaste espresso napitke, umake za tjesteninu ili u kremastim juhama.
Vrhnje za šlag dolazi u laganim i teškim verzijama. Laganije vrhnje sadrži oko 30-35 posto mliječne masti, dok ovo drugo može imati do 38 posto. Oba tipa vrhnja za šlag koriste se u receptima za dekoraciju i bogate deserte jer dobro zadržava oblik. Vrhnje s većim udjelom masnoća posebno je dobro za torte i ganache (ganaš).
Creme fraiche iz Francuske i čvrsto vrhnje iz Engleske imaju puno veći udio mliječne masti i smatraju se luksuznim proizvodima. Čvrsto vrhnje obično se servira uz džem ili na uz svježe bobice, dok creme fraiche često ide kao preljev na umake, dodaje se u juhe i povrće jer se ne zgrušava zbog visokog udjela masti.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Laboratorij za mlijeko jedan od najboljih na svijetu: Praktična nastava privlači mlade na Agronomski fakultet
