Ako društvene mreže u vama nikada nisu izazvale ljubomoru, možete se smatrati sretnom jer ste u manjini. Mnogo puta se govorilo koliko stalno scrollanje po raznim društvenim platformama negativno utječe na san i naše društvene živote, a po novome i na cijelu našu osobnost.

Skupina španjolskih znanstvenika provela je studiju koja je uključivala četiri glavne vrste ličnosti - optimist, pesimist, povjerljiv i zavidan. Zanimljivo je, ali i zabrinjavajuće, da je većina ispitanika ušla u grupu zavidnih.

Pitate se kako su dospjeli tamo? Kako bi shvatili različite koncepte osobnosti, znanstvenici su promatrali kako će ispitanici reagirati na stotine različitih društvenih scenarija. Svaka postava od dvoje ispitanika dala je odgovor koji se smatra korisnim na individualnoj razini te onaj koji bi teoretski bio dobar za kolektiv.

Većina je ipak zavidna

Ako je jedan partner, primjerice, izabrao veliko putovanje na koje mora ići s nekim koga ne poznaje, a drugi solo posjet susjednom gradu, ne bi došli do ikakvog dogovora. Kvaka je bila u tome da se partneri nisu mogli međusobno dogovarati o konačnoj odluci.

Nakon prikupljanja podataka, znanstvenici su napravili algoritam koji je klasificirao ispitanike u one četiri vrste ličnosti. Optimisti su oni koji vjeruju da će oboje izabrati kolektivno dobar scenarij, dok u pesimiste spadaju oni koji izaberu 'manje od dva zla'. Povjerljivi će uvijek izabrati kolektivnu opciju i nije ih briga hoće li izvisiti, a zavidni će se odlučiti na bilo što, glavno da je bolje od rezultata svih ostalih.

Čak je 30 % ispitanika završilo u posljednjoj skupini.

Zavist čak može biti prednost

Rebecca Hendrix, licencirana socijalna radnica u New Yorku, objasnila je da nam društvene mreže stalno daju razlog da budemo zavidni. Više nije važno, kaže Hendrix, što ste vikend proveli s partnerom u njegovoj vikendici u planinama ako je super-model na Instagramu objavio kako se sunča na Maldivima.

"Čim postanemo zavidni, onog na koga smo ljubomorni stavljamo na pijedestal, što znači da smo automatski ispod njega", napominje Hendrix.

No, psiholog Franklin A. Porter kaže kako društveni mediji nisu toliki problem koliko način na koji ih koristimo. "Trebamo shvatiti da je sve na Facebooku, Instagramu ili Snapchatu uređeno na mikro i makro razini i da ne predstavlja realnu sliku svijeta oko nas", kaže Porter.

Međutim, nije sve tako crno jer zavist može čak biti prednost. Ako se često borite s osjećajem ljubomore, ali ne činite ništa nego se samosažalijevate, osjećat ćete se još i gore. No, ako taj nalet osjećaja iskoristite da postignete ono što želite, ljubomora i nije toliko loša.