Pripremite se na život bez ovih 26 namirnica. Uskoro bi mogle sasvim nestati

1. Kava: Ljubitelji kave mogli bi se suočiti s nestašicama i višim cijenama. Klimatske promjene, posebno porast temperature i promjenjivi obrasci padalina, smanjuju površine pogodne za uzgoj osjetljivih sorti poput Arabice. Dodatno, širenje bolesti poput hrđe kave i štetnika dodatno ugrožava usjeve diljem svijeta.

2. Banane: Najpopularnija svjetska sorta banana, Cavendish, izuzetno je osjetljiva na novu, agresivnu vrstu Panamske bolesti (TR4), gljivične infekcije tla koja uništava plantaže. Klimatske promjene i nestašice vode dodatno otežavaju uzgoj.

3. Krumpir: Nakon riže i pšenice, krumpir je treća najvažnija prehrambena kultura na svijetu. Pa, pripremite se za svijet bez čipsa, pomfrita ili bilo kojeg jela temeljenog na krumpiru jer klimatske promjene utječu i na uzgoj krumpira. Jedna od temeljnih svjetskih prehrambenih kultura, krumpir, ugrožen je porastom temperature koji može smanjiti prinose. Gubitak genetske raznolikosti čini usjeve osjetljivijima na bolesti i štetnike, poput krumpirove zlatice i plamenjače, čije širenje mogu potaknuti klimatske promjene.

4.Riža: Ovo je glavna namirnica u mnogim kulturama i kuhinjama diljem svijeta. Suše smanjuju dostupnost vode, što je ključan faktor za uzgoj riže, dok previše kiše može izazvati poplave i uništiti usjeve. Osim toga, porast temperature također može smanjiti kvalitetu zrna i povećati rizik od bolesti poput plijesni i bakterijskih infekcija.

5. Morski plodovi: Recite zbogom sushiju! Prema ekolozima i ekonomistima, svjetski oceani bit će prazni do 2048. godine zbog pretjeranog izlova ribe, zagađenja, gubitka staništa i naravno klimatskih promjena. Zagrijavanje oceana, zakiseljavanje i promjene u morskim strujama, uzrokovane klimatskim promjenama, remete staništa i izvore hrane za mnoge morske vrste, uključujući lososa i druge komercijalno važne ribe i školjkaše. Gubitak staništa, poput koraljnih grebena i morskih livada, te prekomjerni izlov dodatno pogoršavaju situaciju za mnoge morske populacije.

6. Vino: Postoji velika vjerojatnost da će proizvodnja vina pasti za 85% u sljedećih 50 godina. Fine vinske regije poput Nape i Sonome postaju prevruće za pravilnu proizvodnju. Više temperature mogu ubrzati sazrijevanje grožđa, što smanjuje njegovu kvalitetu, dok suše smanjuju količinu grožđa i otežavaju navodnjavanje. Osim toga, povećana vlažnost i nepovoljni vremenski uvjeti potiču bolesti vinove loze, što dodatno ugrožava proizvodnju vina.

7. Čokolada: Preostalo nam je nešto više od desetljeća s ovom ukusnom poslasticom. Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu, proizvodnja kakaovca dramatično će se smanjiti do 2030. zbog niskih temperatura u regijama u kojima se uzgaja kakaovac. Proizvodnja kakaa, ključnog sastojka čokolade, osjetljiva je na klimatske promjene koje pogađaju glavna područja uzgoja u zapadnoj Africi. Suše i više temperature smanjuju prinose, dok bolesti poput "vještičje metle" i virusa natečenih izdanaka (CSSV) uništavaju stabla kakaovca. Ograničena genetska raznolikost uzgajanih sorti čini ih dodatno ranjivima.

8. Jagode: Ovo voće je sve ugroženije, posebno u SAD-u. Više od 95% ponude jagoda dolazi iz Floride i Kalifornije. Poput vina, vrijeme toplije od uobičajenog u tim državama može spriječiti proizvodnju i uzrokovati povećanje cijena.Uzgoj ovog voća ovisi o stabilnim klimatskim uvjetima i dovoljnom broju oprašivača. Klimatske promjene donose rizik od kasnih mrazeva, ekstremnih vrućina i suša, dok smanjenje populacija pčela i drugih oprašivača može ugroziti prinose.

9. Bundeva: Ekstremne vremenske i klimatske promjene uvelike utječu na prinose usjeva bundeve. Ili će istrunuti ili preuranjeno dozrijevati. Osim toga, promjene u klimatskim uvjetima povećavaju rizik od bolesti i štetnika, što dodatno ugrožava stabilnost proizvodnje bundeva.

10. Kruh: Pšenica općenito možda neće preživjeti katastrofalne klimatske promjene pa se počnite pripremati za život bez omiljenih ugljikohidrata. Suše, vrućine i nepovoljni vremenski uvjeti smanjuju prinos pšenice, što može dovesti do povećanja cijena brašna. Osim toga, promjene u okolišu mogu utjecati na kvalitetu pšenice, čineći proizvodnju brašna i kruha manje stabilnom i održivom.

11. Piletina: Trećina vrsta kokoši je pred izumiranjem zbog klimatskih promjena i bolesti. Vrućine tijekom ljetnih mjeseci mogu smanjiti broj jaja, dok hladnoće zimi utječu na njihovu otpornost i opće stanje. Osim toga, promjene u vremenskim uvjetima mogu povećati rizik od bolesti i smanjiti kvalitetu hrane koju kokoši jedu, što dodatno ugrožava stočarsku proizvodnju.

12. Javorov sirup: Proizvodnja javorovog sirupa ovisi o specifičnim zimskim uvjetima – ciklusima smrzavanja noću i odmrzavanja danju koji potiču protok soka u stablima javora. Klimatske promjene remete te cikluse, skraćujući sezonu prikupljanja soka i smanjujući prinose.

13. Kikiriki: Cijeli usjevi kikirikija uništeni su zbog ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi i suše. Znanstvenici vjeruju da je ovo jedna namirnica koja će izumrijeti prije nego što mislimo.

14. Grah: Nažalost, grah je još jedna glavna namirnica bez koje ćemo uskoro morati živjeti. Klimatske promjene i povećanje temperature mogu smanjiti prinose za čak 25%. Osim toga, promjene u klimatskim uvjetima mogu narušiti kvalitetu tla i povećati rizik od štetnika, što dodatno ugrožava stabilnost proizvodnje graha.

15. Med: Uz opadanje populacije pčela, možda ćemo se uskoro morati naviknuti na svijet bez slatkih stvari. Globalna populacija pčela, ključnih oprašivača, u opadanju je zbog kombinacije faktora: gubitka staništa, upotrebe pesticida, širenja bolesti i parazita (poput varoe) te klimatskih promjena koje remete cvjetanje biljaka. Manje pčela znači manje oprašivanja i posljedično manje meda.

16. Slanutak: Procjenjuje se da je potrebno 608,6 galona vode da se proizvede samo 0,23 kg slanutka. Suše diljem svijeta drastično su smanjile proizvodnju slanutka za 40-50 %.

17. Pivo: Ovaj popularni napitak ugrožen je zbog klimatskih promjena jer su ključne sirovine, poput ječma i hmelja, osjetljive na promjene temperature i oborina. Ekstremne vrućine, suše i neprikladni vremenski uvjeti smanjuju prinos i kvalitetu tih usjeva, što može povećati cijene sastojaka za proizvodnju piva. Također, promjene u klimi mogu utjecati na sazrijevanje hmelja, što dodatno ugrožava proizvodnju piva.

18. Maslinovo ulje: Proizvodnja maslinovog ulja, posebno u mediteranskim zemljama, teško je pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima poput toplinskih valova i suša, što dovodi do znatnog pada prinosa i rekordno visokih cijena.

19. Naranče: Iza ovog omiljenog voća postoji gadna infekcija koja se zove huanglongbing (ili bolest zelenih citrusa), razorna bolest koju šire insekti, a koja uništava stabla i smanjuje prinose diljem svijeta. Otkriven 2005. godine, ovaj poremećaj uzrokuje kiselost stabala citrusa. Ne postoji lijek kada je stablo zaraženo bolešću. Uzgoj citrusa suočava se s prijetnjama klimatskih promjena koje utječu na dostupnost vode i temperature.

20. Trešnje: Porast temperature ponovno je utjecao na rast i proizvodnju trešanja. Topla razdoblja već u veljači uništila su cijele usjeve u SAD-u. Ovi uvjeti oštećuju cvjetove i plodove, smanjujući prinos i kvalitetu. Osim toga, promjena temperature narušava prirodne cikluse trešanja, što otežava stabilnu proizvodnju tog voća.

21. Breskve: Još jedno koštunjavo voće koje je osjetljivo na radikalne promjene temperature. Vrlo su osjetljive na temperaturne promjene, osobito na proljetni mraz koji može uništiti cvjetove i plodove. Osim toga, visoke temperature i suše smanjuju prinos, a povećana vlaga stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti poput plijesni i truleži. Zbog tih ekstremnih uvjeta, proizvodnja breskvi postaje sve manje stabilna i sve teže predvidiva.

22. Jabuke: Ovo je voće ugroženo zbog klimatskih promjena, koje uzrokuju sve češće suše, neprikladne temperaturne fluktuacije i nepovoljne vremenske uvjete poput mraza u proljeće. Ovi faktori mogu smanjiti prinos i kvalitetu plodova, a također povećavaju rizik od bolesti i štetnika. Osim toga, promjena u oprašivačkim uvjetima može negativno utjecati na uspješan razvoj jabuka

23. Kukuruz: Čak i porast temperature od samo 1 °C (1,8 °F) može usporiti stopu rasta kukuruza za 7 %! Klimatske promjene već su počele utjecati na proizvodnju. Diljem svijeta proizvodnja kukuruza smanjena je za blizu 4 %.

24. Avokado: Popularnost avokada vrši pritisak na proizvodnju koja je vrlo vodno intenzivna. Suše i nestašice vode, pogoršane klimatskim promjenama, predstavljaju veliku prijetnju uzgoju, posebno u ključnim regijama poput Kalifornije i Meksika.

25. Brusnice: Pčele također oprašuju voće poput brusnica pa smanjenje populacije dovodi brusnice, među mnogim drugim namirnicama, u opasnost.

26. Durum ili tvrda pšenica: Koristi se za proizvodnju tjestenine poput špageta, makarona i lazanja. Povećanje temperatura, smanjenje oborina i ekstremni vremenski uvjeti smanjuju prinose i kvalitetu usjeva. Također, suše i iscrpljivanje tla dodatno ugrožavaju proizvodnju. Ovi problemi mogu imati ekonomske i kulturne posljedice, jer npr. Italija ovisi o ovoj vrsti pšenice za svoju prehrambenu industriju.