Europa kani postati klimatsko neutralni kontinent do 2050. godine što zahtjeva niz hitnih mjera, među kojima i poboljšanje gospodarenja šumama te inicijative pošumljavanja kako bi se obnovilo degradirano zemljište i očuvala biološka raznolikost.
Europa je proteklih godina, podsjetimo, izgubila velike šumske površine zbog sječe što rezultira smanjenom sposobnosti kontinenta da apsorbira ugljik i ukazuje na šire probleme u borbi Europske unije s klimatskom krizom.
Strategija o očuvanju bioraznolikosti trebala bi
rezultirati reformom poljoprivrede i boljim odnosom prema
prirodnim područjima.
Cilj je strogo zaštititi šume i močvarna područja koje upijaju
viškove ugljičnog dioksida iz atmosfere te biljne i životinjske
vrste, odnosno bioraznolikost.
Stoga nedavno predstavljen klimatski plan za 2030. godinu predviđa mogućnost ograničenja broja stabala za rušenje upravo jer šume djeluju poput rezervoara ugljika koji upija više CO2 nego što ga emitira, a njihovom sječom ta se aktivnost smanjuje. U šumarskom sektoru mogućnost ograničenja ne izaziva jednoglasno oduševljenje.
Sve je manje vremena za postizanje ciljeva iz Pariškog sporazuma
Mnoge od europskih šuma, na koje otpada 38 posto površine kontinenta, koriste se kao izvor trupaca i redovito sijeku. No, gubitak biomase povećao se 69 posto u razdoblju od 2016. do 2018. u usporedbi s razdobljem od 2011. do 2015., prema satelitskim podacima. Najuočljiviji gubitak drvne mase je u Švedskoj na koju otpada 29 posto porasta sječe, te u Finskoj u kojoj je zabilježen porast sječe od 22 posto.
Područje šuma obuhvaćenih sječom povećalo se 49 posto u usporedbi istih vremenskih razdoblja, a to ukazuje da je bilo mnogo više sječe u kratkom razdoblju čak i ako se uzmu u obzir prirodni ciklusi i utjecaj događaja poput šumskih požara i velikih sniježnih nanosa, pokazalo je istraživanje zajedničkog istraživačkog centra Europske unije objavljeno u časopisu Nature Research.
Vremena za postizanje cilja Pariškog sporazuma kojim se globalno
zatopljenje treba ograničiti na 2°C sve je manje, a iz
Europske komisije poručuju da se moraju poduzeti
hitne radnje kako bi se spriječilo daljnje izgaranje
biomase za proizvodnju energije.
Kod proizvodnje treba smanjiti upotrebu cijelih trupaca, ali i
usjeva za hranu ljudi i hrandibu stoke, upozorio
je potpredsjednik Komisije Frans
Timmermans, koji predvodi rad Komisije na
višegodišnjem Zelenom planu za postizanje klimatske neutralnosti
EU-a do 2050. i poručio: "Svako neodrživo intenziviranje sječe
šuma u bioenergetske svrhe treba izbjegavati".
Bit će zanimljivo pratiti kako se Unija kani boriti protiv
deforestacije koja je često ilegalna i zasnovana na koruptivnim
aranžmanima
Održivo gospodarenje šumama - prorjeđivanje, sječa i ponovna sadnja drveća kao dio aktivnog gospodarenja tim resursom - ključno je za zdravlje šuma, ali i za njihove vlasnike jer im osigurava prihode potrebne za brigu o zemlji.
Zdrave šume stvaraju zdravu klimu
"Vlasnici šuma čuvari su njihove budućnosti i važno im je ekosustave držati produktivnima, zdravim i vitalnim", rekao je za EuroactivSven-Erik Hammar, član uprave Konfederacija europskih vlasnika šuma (CEPF) dodajući i da je drvo kao ogrjevna građa dobra zamjena za fosilnu energiju.
Takvo stajalište je zastupao i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, koji je početkom ovog mjeseca podržao izvješće, a sada se čeka Strategiju o šumarstvu EU koja će biti objavljena u idućim mjesecima.
Rušenje stabala zbog drvne građe u izradi namještaja ili u građevini smatra se klimatski prihvatljivim, ali ne i to da se biomasa koristi za proizvodnju struje ili za grijanje. Naime, sagorijevanje drva odmah oslobađa CO2 kojem su trebale godine ili čak desetljeća da se akumulira tijekom faze rasta što onda stvara "ekološki dug" za buduće generacije jer nova, mlada stabla ne mogu apsorbirati istu količinu CO2.
Proizvođači bioenergije s time se ne slažu i upozoravaju da
će potezima koje planira Komisija biti ugrožena radna mjesta
i gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima.
Bioenergija nije glavni uzrok sječe šuma, tvrde u Bioenergy
Europe, čiji glavni tajnik
Jean-Marc Jossart govori o povećanju
bioenergije do kojega je došlo bilo moguće zahvaljujući
boljoj upotrebi ostataka iz šumarske industrije i
povećanoj sinergiji s drvnom industrijom: "Gospodarenje
šumama temeljeno na maksimiziranju zaliha ugljika neće učinkovito
spriječiti klimatske promjene jer su tu sve češći požari i
brojni insekti koji ih napadaju".
Međutim, sječa šuma pridonisi požarima jer povećava razmjere i zapaljivost požara, upozoravaju kritičari dok iz Komisije tvrde da će promicanje održivog gospodarenja šumama u kombinaciji sa strogim provođenjem zelenih kriterija Unije za biomasu pomoći da sektor bude održiviji. Smatraju tako da bi trebalo razmišljati o uzgajanju drvne biomase na obradivim površinama na održiv način, uključujući sirovinu za bioplin i biogoriva te bi to moglo ublažiti situaciju.
Stoga je jasno da će potpora održivim šumarskim praksama i uklanjanju ugljika zahtijevati poticaje za poljoprivrednike i šumare, čega su svjesni i u Komisiji, koja bi do kraja godine trebala objaviti u kojem smjeru će se kretati proizvodnja biomase. Znanstvenice i znanstvenici su već ranije upozorili da je potrebno otkriti uzrok iznenadno pojačane sječe jer može ukazati na skrivene probleme u načinu na koji Europa upravlja svojim šumama - zelenim čuvarima Zemlje.