Klimatske promjene i održivi razvoj od ove će jeseni postati obvezni dio obrazovanja u Italiji. Naime, svaka će škola biti obavezna godišnje posvetiti najmanje jedan školski sat tjedno učenju o klimatskim promjenama, a i ostali predmeti, poput geografije, matematike i fizike, učit će se iz perspektive održivog razvoja.
VEZANE VIJESTI
''Građanin 21. stoljeća treba biti održiv građanin'', poručio je talijanski ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti, a Italija će ovime postati prva zemlja na svijetu koja uvodi obavezno klimatsko obrazovanje u škole.
U Danskoj je već godinama dio obaveznog školskog programa učenje empatije, koje se smatra jednako vrijednim kao i učenje matematike ili književnosti i sastavni je dio nastavnog plana od vrtića do kraja srednje škole jedan sat tjedno.
VEZANE VIJESTI
Bez empatije, često upozoravaju psiholozi i
psihologinje, nema zdravih i ispunjenih odnosa, veza i
društvenog života. U Danskoj su vrlo ozbiljno shvatili rezultate
brojnih studija koje govore da empatija čini djecu emocionalno i
društveno kompetentnijima i značajno smanjuje međuvršnjačko
zlostavljanje, a empatična djeca postaju uspješniji i
produktivniji odrasli ljudi.
U Hrvatskoj godinama, zapravo desetljećima čekamo da se dogodi
'čudo' pa da u škole bude uveden građanski odgoj i obrazovanje,
kao i zdravstveni odgoj.
Za
to vrijeme svjesni da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja,
u britanskim školama uvode novi predmet kroz koji djeca
uče o važnosti mentalnog zdravlja i to kroz učenje tehnika
poput opuštanja, disanja te svih metoda koje im mogu
pomoći u reguliranju snažnih emocija. ''Ovim programom
britanska vlada je odlučila postepeno u škole uvoditi teme poput
dobrobiti učenika i prava na sreću od najranije dobi'', za
Vijesti.hr ističe Eli Pijaca Plavšić, izvršna
direktorica Foruma za slobodu odgoja.
''U školama u Hrvatskoj postoji veliki broj različitih
preventivnih programa i programa koji razvijaju osobne i
socijalne vještine djece i mladih, a koji se negdje uspješno, a
negdje manje uspješno provode. Pitanje mentalnog zdravlja i
dobrobiti učenika i učenica po mom sudu trebalo bi biti jedno od
prioritetnih tema obrazovne politike u Hrvatskoj'', naglašava
Pijaca Plavšić.
VEZANE VIJESTI
- Što radi država: 'Podrška mentalnom zdravlju treba biti dostupnija svima, a ne samo povlaštenima'
- Propaganda zdravog života 'vrišti' sa svih strana, ali mentalno zdravlje ima samo dvije opcije: Tabu ili trivija
Mnoge organizacije upravo i rade na razvoju kompetencija i učitelja i učiteljica i djece baš u ovom području. Forum za slobodu odgoja puno radi sa školama na uvođenju Vršnjačke medijacije kao izvannastavne aktivnosti pomoću koje učenici i učenice uče komunikacijske vještine, asertivnost, izražavanje osjeća i potreba, uče kako rješavati sukobe u svojoj okolini te kako voditi dijalog. ''Na taj način osnažuju i svoje mentalno zdravlje jer naprosto ove vještine služe im da bi lakše prolazili kroz različite izazove i stresove koje u životu imaju'', objašnjava.
No, na pitanje hoće li se Hrvatska sustavnije pozabaviti upravo pitanjem mentalnog zdravlja i koje prioritete će u tome smislu definirati, teško je prognozirati, kaže Pijaca Plavšić: ''Trenutno je, kao što znamo, fokus na digitalizaciji nastave, razvoju IKT kompetencija i općenito opremanju škola koje je važna tema, ali ne jedina važna. Nadamo se kako će obrazovne vlasti u budućnosti ovo definirati kao prioritet te shvatiti kako upravo suradnjom s različitim dionicima i akterima u ovom području mogu postići sinergijski učinak koji će dovesti do toga da naši učenici i učenice u školama budu sretniji što i jest smisao i svrha obrazovanja''.
Što se tiče građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), on se već duže vrijeme u školama u Hrvatskoj provodi kao međupredmetna tema, a to je potvrđeno i u sklopu izrade novih kurikularnih dokumenata gdje je zadržao svoje mjesto kao međupredmetna tema, i to uz još sedam drugih međupredmetnih tema od kojih je jedna i Osobni i socijalni razvoj.
VEZANE VIJESTI
- 'Pravo građansko obrazovanje učinilo bi nekompetenciju političkih elita vidljivom. Zato ga ne uvode'
Pijaca Plavšić podsjeća da je nedavno objavljena sinteza evaluacije projekta Škole za život pokazala da se upravo GOO kao međupredmetna tema najviše od svih tema provodi u školama. Pokazuje to kako je potreba za dodatnom podrškom učiteljima u ovom području jako velika i važna te da je konačno vrijeme da se o GOO počne razmišljati kao posebnom predmetu.
Upravo to već dugi niz godina zagovaraju organizacije u Hrvatskoj uključene u GOOD inicijativu, a u nekim sredinama, primjerice Rijeci, Sisku, Osijeku, Istarskoj županiji, a od ove godine i Krapinsko zagorskoj županiji - GOO se zahvaljujući suradnji i potpori jedinica lokalne i regionalne samouprave provodi kao izvannastavna aktivnost koja uključuje sve veći broj učenika i učenica koji su jako zadovoljni sadržajima koje uče na ovoj aktivnosti.
Taj model se pokazao jako dobar posebno s obzirom na to da centralna država, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prepoznalo važnost izdvajanja upravo ove teme, ističe Pijaca Plavšić. Podsjeća i da su mnoga istraživanja posljednjih desetak godina u Hrvatskoj pokazala kako su učenici i učenice praktički politički nepismeni, imaju dosta autoritarne i diskriminatorne stavove prema različitim društvenim skupinama, a neka novija istraživanja pokazuju i kako ih se često ne pita za mišljenje i nemaju osjećaj da je njihov glas važan i da ga odrasli žele čuti.
Uz napomenu kako je teško predvidjeti što će se po ovom pitanju događati u sljedećem razdoblju, Pijaca Plavšić ističe kako se nada da će država prepoznati koliko je ova tema važna želi li Hrvatska stati uz bok razvijenim i modernim demokracijama.
''Isto tako upravo ovaj model uvođenja GOO kao aktivnosti na razini pojedinog grada ili županije je vrlo dobar model i nadamo se da će ga mnoge lokalne zajednice slijediti. Također, nadamo se da Ministarstvo rada i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ipak neće odustati od raspisivanja ESF natječaja za Građanski odgoj i obrazovanje koji je u 2020. izbrisan iz Plana objave natječaja i stavljen na rezervnu listu te da Ministarstvo znanosti i obrazovanja neće ovaj natječaj iskoristiti kako bi s 27 milijuna kuna financirali projekte svih međupredmetnih tema, a to je sada u planu, već će ipak osvijestiti koliko je ova tema važna za hrvatsko društvo'', poručila je Pijaca Plavšić.