Često nas okusi vrate u djetinjstvo, prva žlica može nas transportirati u neka lijepa sjećanja i zato smo na portalu Danas.hr pokrenuli serijal "Iz Grgić kuhinje" u kojem donosimo ideje i recepte za jela koja se mogu spraviti i na 13. katu zagrebačkog ili splitskog nebodera.
Prof. Ivo Grgić već nam je otkrio kako spraviti svoj mladi sir i dobiti sirutku, potom kako u svojoj kuhinji napraviti seljačke kobasice, otkrio nam je i kako uz malo truda (ali i zabave) napraviti vlastiti pekmez, ali i liker od ruže.
Ovog puta, u danima blagdana, prof. Ivo Grgić donosi ideje s "detoks" jelima koja će pomoći da se odmorimo od teške uskrsne hrane:
"Blagdani, Uskrs i Božić, odavno su prestali biti duhovna hrana u Hrvata.
Rijetko zamijetim emisije u kojima se na pristupačan način pripovijeda o povijesti, smislu i potrebi veselja za te dane - ne samo vjernika nego i onih, koji ne pripadaju grupi koja to doživljava i proživljava u duhovnosti.
Ali svima bi zajedničko trebalo biti pripadnost onima koji barem u te dane žive i propovijedaju ljubav, mir i empatiju za bližnje, ali i za one koji su po kilometrima daleko, ali su u patnji tako blizu.
Blagdani postadoše vrijeme pretjerivanja, od novovjernika koji se busaju u prsa, guraju u prve klupe u crkvama dokazujući da su ipak dio pobožnih, ne shvaćajući svoju komičnost nezgrapnim križanjem i mrmljajući molitve koje nikada nisu ni znali.
Pretjerivanje u jelu za vrijeme blagdana
Drugi pretjeruju u darovima, znanim i neznanim. A mnogi pretjeruju u jelima kao da su iz gladi pobjegli.
Svima je zajedničko da prije i nakon blagdana pripovijedaju o novcima. Mnogi iz prvih redova osjećajući svoju nadmoć jer su drugima udijelili nešto eura dokazujući svoju brigu dijeleći njima njihovo.
A siromašni spominju skupoću, cijene koje po njima nikada nisu bile tako visoke.
I kada prođu dani tjelesnog, a ne duhovnog doživljaja blagdana, većina se muči s posljedicama prejedanja, pokušavaju se dosjetiti načina povratka na predblagdanske težinske postavke.
Za sebe znam, već imam pripremljenu "Dijeta 10%“, a moja supatnica Katarina DH ima odlazak na Sljeme i
boks u svome omiljenom klubu.
Ipak, da se ne bi mučili s "Day after", evo nekoliko ideja iz Grgić kuhinje.
Nešto je za ujutro, nešto za ručak, sve je zgodno i pripada blažim oblicima mučenja produženog droba.
To su sirutka, rasol, jaja i mladi luk, varivo od koprive i krumpira, varivo od kiselog kupusa i krumpira te juha od krastavaca.
Sirutka kao blagodat za jetru i poticanja rada crijeva
Sirutka, ona divna tekućina koju ste dobili preradom kravljeg mlijeka u sir, a možete je i kupiti skoro u svakom dućanu iako je ministar gospodarstva nije cjenovno limitirao, u mnogočemu je zdrava tekućina.
Stavite je u hladnjak i ujutro lagano popijte jednu čašu sirutke temperature oko 15 0 C.
Osvježava i zavarava želudac.
Sirutka je dobra za jetru, obnavlja je i pročišćava. Ona sadrži puno bjelančevina, stvara osjećaj sitosti uz malu količinu kalorija, jer 100 grama sirutke ima samo 26 kalorija. Potiče probavu, a kako je u njoj mliječna kiselinu koja smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, njezin niski pH potiče rad crijeva.
Sirutka smanjuje osjećaj stresa i kroničnog umora, pomaže boljem snu i poboljšava dobro raspoloženje.
Ona čak regulira povišeni kolesterol i trigliceride, smanjuje razinu glukoze u krvi i regulira krvni tlak te tako smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Ako bih krenuo dalje, strah me da ne uvedu dodatni porez na sirutku ili trgovci je stave pod ključ u nekoj skrivenoj vitrini.
Rasol - izvor vitamina C i odličan probiotik
Vjerojatno ste pri kraju s kiselim zeljem, ali je ostao rasol. Ako nije, negdje ga nađite jer je i on eliksir oslobađanja posljedica prejedanja.
U rasolu su vitamin C, vitamin B, kalcij, magnezij, željezo i cink, a jedna čaša regulira crijevnu floru i održava je zdravom.
Rasol je niskokaloričan, odličan je probiotik i smanjuje nezdrave masnoće.
A tek kako je dobar kod buđenja s mamurlukom jer, mnogi znaju jer on brzo nadoknađuje izgubljene elektrolite i čisti organizam.
Jaja s mladim lukom
I kada ste se malo regenerirali, potrebno je nešto konkretno pojesti.
Ako je to doručak ili predvečerje, dobar odabir je jaje s mladim lukom.
Brzo se priprema i sigurno vam je ostalo potrebnih sastavnica u hladnjaku jer ste i toga kupili malo više, neka se nađe.
Znači, za to vam trebaju jaja, mladi luk, ulje, sol, papar i mlijeko.
Odvojite pera od glavice. Glavicu nasjeckajte na male kolutiće, dodajte u lagano zagrijano ulje.
Dobro bi došlo maslinovo ulje, ali nije nužno. Dok čekate luk da lagano porumeni, razbijte jaja, dodajte malo mlijeka, soli i para te sve to razmutite s vilicom.
Kada je luk dobio lijepu rumenu boju, preko njega prelijte jaja i miješajte kao kod kajgane.
Pred kraj dodajte sitno nasjeckana pera luka, sve pažljivo
promiješajte i za pa minuta je jelo gotovo.
Kako vam je ostalo i kruha, stavite ga malo u toster i dobro će se sljubiti s jelom. Ako nemate toster, dobro zagrijte tavu i stavite kriške kruha s jedne i s druge strane da dobije zlatnu boju.
Pazite da ne zagori, nego da kruh bude hrskav. I da ne zaboravim, broj jaja i ostalo ovisi o družini za stolom.
Kopriva 'na žlicu'
Mnogi vele da je najbolje pojesti nešto sa žlicom, jušno kako se čuje u ovim krajevima.
Još uvijek se može ubrati mlade koprive. A ako ste nas poslušali, imate je u ledenici.
Za varivo od koprive i krumpira trebate mladu koprivu, krumpir, luk, češnjak, mrkvu, peršin list, mljevenu papriku i mljeveni papar, sol, maslinovo ulje i vodu.
Na zagrijanom maslinovom ulju dinstajte luk i češnjak, a kada postanu rumeni dodajte krumpir, kolutiće mrkve, prelijte vrelom vodom i pustite da prokuha.
Nakon toga, smanjite na tiho i neka se krčka oko pola sata odnosno dok se krumpir ne skuha. Tada dodajte nasjeckani list peršina i za pet minuta poslužite.
Također možete poslužiti i tostirani kruh.
Varivo od kiselog kupusa
Drugo jelo na žlicu može biti varivo od kiselog kupusa i krumpira. Mesožderi će otpuhnuti ljutito jer je i ovo jelo posno, ali mi to baš trebamo i želimo.
O dobrim stranama kiselog kupusa smo već pisali, ali on se dobro uparuje s krumpirom. Za ovo jelo nam treba ribani kiseli kupus, luk, umak od rajčice, mrkva, češnjak, maslinovo ulje, mljevena paprika, krumpir i lovorov list.
Na maslinovom ulju popržite luk i češnjak. Dodajte krumpir narezan na kockice, naribanu mrkvu, ulijte vodu, ubacite umak od rajčice, dobro promiješajte te kuhajte oko pola sata.
Nakon toga dodajte kiseli kupus i začinite. Varivo za okrepu je gotovo.
Naravno, kod obadva variva možemo dodati malo špeka, da zamiriše, ali i jednu domaću kobasicu izrezanu na kolutiće.
Ipak bolje nemojte, neka variva budu posna jer ste dovoljno unijeli kalorija za blagdane.
Juha od krastavca
Na kraju, lagana juha za popodnevne sate. To je juha od krastavaca, koja osvježava i ima malo kalorija.
Za nju nam trebaju sveži krastavci, krumpir, luk, češnjak, kiselo vrhnje, maslinovo ulje, kopar, papar, sol i menta.
U zdjelu na malo maslinovog ulja dodajte na četvrtine izrezan luk i češnjak te lagano pržite dok luk ne požuti.
Na to dodajte na deblje ploške narezani krumpir te krastavce, zatim sol i papar. Neka se dinsta na lagano desetak minuta, a zatim ulijte vodu do trećine povrća.
Promiješajte i neka se lagano kuha dok se krumpir ne skuha. Lonac uklonite s grijača, štapnim mikserom dobro usitnite te vratite na vrelinu.
Kada zakuha, dodajte malo osušenog kopra, neka se kuha još par minuta, a onda poslužite.
Osvježavajuće je ako dodate malo kiselog vrhnja i svježe nasjeckane mente.
Naša preporuka je da barem nekoliko dana kušate jela prema našoj recepturi, osjećat će te se čiliji, a nakon toga se možete vratiti uobičajenoj rutini.
I čekanju novog blagdana ili slavlja."
SRETAN VAM USKRS!
POGLEDAJTE VIDEO Iz Grgićeve kuhinje: Recepti i priče koje mirišu na tradiciju i djetinjstvo
