Okusi naših djedova i baka vratit će nas u djetinjstvo, pokrenuti sjećanja na dom, lijepe trenutke, drage ljude. I zato smo na portalu Danas.hr pokrenuli serijal o okusima i receptima koje vraćamo iz zaborava.
U tome nam pomaže akademik i vrsni poznavatelj sela prof. Ivo Grgić koji nam je u zadnjem nastavku serijala donio pregršt ideja kako napraviti detoks nakon bogate blagdanske trpeze.
Uz recepte laganih i brzih jela i napitaka koji "vraćaju" ljude u žive, ovog puta vraćamo se na gastronomske bombe i jela koja griju dušu i nepca!
Ovog puta, prof. Grgić donosi nam ideje za gulaš i apsolutno slatku "bombu" po receptu susjedne i prijateljske Slovenije:
I ove godine imao sam čast održati dio nastave u Mariboru, na Fakultetu za kmetijstvo in biosistemske vede. Prilika je to za susret s dragim prijateljima, ali i za uživanje u šarolikoj ugostiteljskoj gastro ponudi te u ugođaju i domaćoj kuhinji domaćina.
Moja veza s Mariborom dugogodišnja je, započeta prije mnogo godina s profesorom Turkom, koji nas je napustio ove godine. Podsjetnik na njega nije samo znanstvena ostavština, već i zgrada Fakulteta koja je izgrađena za njegova dekanskog mandata. Bio je on i prorektor, i tko zna sve što nije, ali za nas, njegove prijatelje, bio je Nejc – dobra duša, veseljak i čovjek s puno empatije prema nekim bivšim vremenima i vrijednostima.
I ovaj uradak posvećujem njemu.
Život ide dalje – iza Nejca ostaje J. Prišenk, s kojim me povezalo Sarajevo i tradicionalni susret agrarnih ekonomista s prostora bivše države, skup koji se svake godine održava u drugoj zemlji.
Od tada do danas s veseljem sam bio član raznih prosudbenih povjerenstava njegova napredovanja – od docenta do uskoro izbora u redovitog profesora. Nažalost, morao sam prihvatiti da budem predsjednik povjerenstva jer je to trebao biti profesor Turk, koji se tomu iskreno radovao.
Maribor mnoge asocira na skijanje, na Pohorje. U godinama s više snijega i moja kći Iva dolazila je s veseljem na skijanje i često se sjeća dana provedenih na Pohorju s dragom profesoricom Borec.
Bit će snijega narednih godina, a Iva veli da će opet doći – nama je blizu, a ni spavanje ne trebamo plaćati. U pauzi predavanja pričam kolegici Borec, redovitoj sveučilišnoj profesorici, kako su u Mariboru bolje pečenjarnice nego u Zagrebu.
Da, J. Prišenk i ja bili smo u "Sarajevu", "Baščaršiji", "Vučko grilu" i drugima, gdje su odlični ćevapi, pljeskavice, zapečeni grah, ali i „naše“ pivo – od Sarajevskog do Ožujskog.
Andreja me gleda, vrti glavom – vidim da baš i nije zadovoljna mojim prispodobama. Njoj je jasno da se u tim pečenjarnicama osjećam kao kod kuće, jer sam iz Bosne, ali pita kako to da ne spominjem neke ovdašnje domaće specijalitete. A koje, pitam ja nju?
Recept iz Štajarske
Reci mi što je to posebno, da se lako priprema i da nas podsjeća na Pohorje, na ovaj dio Slovenije – Štajersku. Rado ću to kušati i vjerno prenijeti čitateljstvu Danas.hr-a.
Andreja dugo razmišlja, a kad sam već posumnjao u njezine kulinarske vještine s kojima se ponekad hvalila, s olakšanjem progovara.
Pohorski lonac i pohorski omlet
I tako, vjerni sljedbenici slova, riječi i djela Katarine Hrnjkaš Dimitrijević i mene, za danas vam nudimo pohorski lonac i pohorski omlet.
Istina je da ova jela nisu iz Grgić kuhinje, ali prvom zgodom pripremit ćemo ih i kod nas, uz neizostavni dodatak moje supruge Mirjane.
A tada će to imati Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla – oznaku koja označava proizvod koji je svojom kvalitetom i ugledom povezan s regijom u kojoj se odvijala barem jedna faza proizvodnje. Bit će to oznaka IZ GRGIĆ KUHINJE!
I nema straha od međunarodne arbitraže kao što je bilo s Teranom ili nekim drugim našim/njihovim proizvodom. A ako baš bude stani/pani, recepturu ćemo zaštititi u mome rodnom selu Jošava, u Bosanskoj Posavini.
A znak na oznaci zaštite može biti rijeka – dvije su mi blizu – s prekriženom čakijom i vilicom.
Pohorje je već tridesetih godina 20. stoljeća postalo turistički atraktivno i izgrađeni su brojni planinarski domovi.
Danas je Pohorje najpoznatije po zimskim sportsko-rekreacijskim centrima, a ljeti po planinarenju i biciklizmu.
Recepti iz planinarskih domova
Nakon Drugog svjetskog rata planinske kolibe bile su iznimno popularna izletišta u kojima se uživalo u prirodi i gastronomiji. Iz tog razdoblja potječu i najpoznatiji pohorski kulinarski specijaliteti koji vuku svoje korijene iz radnih planinarskih domova: pohorski lonac i pohorski omlet.
Danas postoje mnoge varijante Pohorskog lonca, kao i bosanskog, a mnoge dopuštaju različite kombinacije sezonskog povrća i mesa, no izvorna varijanta Pohorskog lonca ima strogo definiranu recepturu.
Jelo se priprema za veću družinu, a naša je preporuka da ga pripremite za neku feštu, npr. za Vincekovo, kada se okupi desetak odraslih vinopija.
Za pripremu za desetak gostiju potrebno vam je:
240 g teletine
360 g svinjske lopatice
360 g purećeg filea
600 g krumpira
300 g luka
150 g hamburgera
30 g suhih gljiva u prahu
420 g vrganja
90 g lisičarki
0,6 dl octa
360 g heljdine kaše kuhane u jušnom temeljcu
papar, sol, mažuran, lovorov list, majčina dušica, origano, svježi peršin, češnjak, ulje, brašno i voda.
Postupak:
Priprema je jednostavna, iako ima mnogo sastojaka. Iako dajemo količine, nemojte bolovati od vaganja – vi već znate "od oka".
Heljdinu kašu skuhajte u temeljcu i procijedite, a vodu sačuvajte za zalijevanje.
Heljdinu kašu skuhajte u temeljcu i procijedite
Ogulite luk i krumpir. Luk nasjeckajte, a krumpir narežite na komadiće. Meso i slaninu narežite na komade ili trakice. U kotlić/lonac dodajte malo ulja i popržite luk. Na lagano poprženi luk dodajte svinjetinu, teletinu i puretinu, kratko popržite pa dodajte začine i preostale sastojke.
Smjesu prelijte s oko 4 l tekućine, pustite da se kuha i zgusne, uz često miješanje. Po potrebi jelo zgusnite dodatkom brašna.
Natjecanje u pripremi gulaša
Na kraju dodajte svježe nasjeckani peršin i ocat te dobro promiješajte. Uz pohorski lonac tradicionalno se poslužuje crni kruh ili kruh s lukom – tako se čuvaju pravi okusi.
Već više od desetljeća na Rogli se krajem srpnja ili početkom kolovoza održava natjecanje u pripremi ovog poznatog gulaša po izvornom receptu. Posljednjih godina dio novca od prodaje jela na natjecanju odlazi u fond "Darinka", osnovan u spomen na pokojnu kuharicu, a namijenjen školovanju mladih kuhara.
Recept za pahorski omlet
Pohorski omlet nastao je pedesetih godina prošlog stoljeća, u Domu željezničara na Pohorju, a priča se da je "otac" omleta Vili Rečič.
Za omlet vam treba:
3 jaja
3 žlice šećera
3 žlice pšeničnog brašna
3 žlice pekmeza od brusnica s cijelim bobicama
mentol liker
slatko vrhnje
Pećnicu zagrijte na 220 °C. Veću tepsiju namažite maslacem i lagano pospite brašnom. Odvojite žumanjke i bjelanjke, u žumanjke dodajte šećer i miksajte dok ne postanu pjenasti. Istucite bjelanjke dok se ne stvori čvrst snijeg.
U umućene žumanjke prvo umiješajte dvije žlice snijega od bjelanjaka, zatim dodajte brašno i umiješajte ručnom pjenjačom. Na kraju lagano umiješajte ostatak snijega.
Tijesto izlijte u pripremljenu tepsiju i pecite 12 minuta. Umutite slatko vrhnje. Pečeni omlet premažite pekmezom, preklopite, prelijte likerom i ukrasite šlagom.
Festival pohorskog omleta već je dvaput organiziran u hotelu Tisa na Hočkom Pohorju. Cilj festivala je zaštita tradicionalnog pohorskog omleta koji je izvrstan desert i čija priprema traje oko 20 minuta. Omlet je u postupku nacionalne zaštite.
Na kraju – lijepo se provedite ovih dana, jer uskoro dolazi nešto i iz drugih nacionalnih kuhinja. Ako su ćevapi i burek postali „naši“, zašto ne bi i neko jelo iz Njemačke? Posebno ono što su prihvatili naši koji su se, ne svojom voljom, ondje uputili – „samo na kratko“, koje traje već nekoliko desetljeća i nekoliko generacija.
A možda dođe i neko iznenađenje.
POGLEDAJTE VIDEO Recept za pileću picatu i tagliatele mediteran
