Često u praksi dobivamo ovakva pitanja, odnosno pacijenti samoinicijativno instaliraju različite šipke te se na taj način istežu. Uglavnom napominju da im to pomaže, da osjećaju ugodu nakon takvih radnji te uporno tvrde da na taj način vježbaju.
Zgibovi koji se rade na šipci nisu vježba za jačanje mišića uz kralježnicu. Ako želimo prevenirati neke probleme s kralježnicom, potrebna je snaga mišića stabilizatora kralježnice, prije svega multifidusa i transversusa abdominisa, jer je često to slaba točka. Stoga najviše treba obratiti pozornost na njihovo jačanje. Ako jačamo samo ruke i prsa, a donji dio leđa ostane slab, odnosno zanemarimo ga, možemo stvoriti rizik za povredu ili ako je već imamo, možemo utjecati na pogoršanje tegoba. Tijelo moramo gledati kao cjelinu.
Često problemi s posturom i iskrivljenjem kralježnice nastaju ako nemamo dovoljno jake mišiće uz kralježnicu da bi je držali.
Kod pogrbljenog (kifotičnog) držanja nailazimo na skraćene prsne mišiće, slabe trbušne mišiće, slabe i istegnute mišiće leđa i vrata. Stoga je važno jačati i istezati ove mišićne skupine.
Važne su vježbe za mobilizaciju cijele kralježnice i jačanja mišića o kojima ovisi pravilno držanje, vježbe istezanja i relaksacije, vježbe za jačanje trbušnih i dubokih leđnih mišića koji učvršćuju kralježnicu, te naglasak i na vježbe disanja.
Važno je obratiti pozornost na pravilno držanje (izvučen vrat, 'otvorena' prsa i ramena) u svakodnevnim aktivnostima, jer to smanjuje opterećenje na leđima. Do problema s kralježnicom uglavnom dovodi loša postura, odnosno loše držanje. Svi moramo čuvati krivine kralježnice. Važno je primjenjivati zaštitne položaje pri fizičkom radu, izbjegavati dugotrajno sjedenje (protegnuti se tu i tamo), prilikom sjedenja obavezno neku potporu staviti između leđa i naslona stolice.
U svakom slučaju, svakako se treba konzultirati s fizijatrom što se tiče postavljanja dijagnoze da bi se u suradnji s fizioterapeutom pokazale ciljane vježbe.
Kinezioterapeuti u fitnes-centrima također mogu naučiti na pravilno izvođenje vježbi, te upozoriti na što treba paziti da ne dođe do povrede prilikom njihovog izvođenja.
Ako vaš tata ne želi liječniku i inzistira da i dalje radi zgibove, može obložiti šipku tekstilnom trakom radi prevencije od žuljeva. Zagrijavanje prije vježbanja će pomoći da izvuče više iz mišića i spriječiti moguće povrede.
Trening bi trebalo započeti kratkim periodom aerobnih aktivnosti, npr. lagano trčanje, može i ubaciti da jedno vrijeme rukama radi široke krugove da bi se ubrzao protok krvi.
Između setova je važno uzeti par minuta odmora.
Što se zgibova tiče, to je vježba kod koje radi dosta mišića i to primarno latissimus dorsi, a sekundarno pectoralis major, biceps, brachioradialis, rhomboideus, trapezius, deltoideus...
Ako se nema dovoljno snage, te tijelo nije sposobno izvesti i jedan zgib, moraju se ojačati svi mišići koji sudjeluju u pokretu. Istina je da su dobra vježba za snagu, ali samo izvođenje zgibova nije rješenje da bi se prevenirali mogući problemi s kralježnicom, a isto tako ako ih nepravilno izvodimo i naše tijelo nije spremno za takve napore može doći do ozljeda.
Link na kojem možete naći korisne vježbe: http://www.vasezdravlje.com/naslovnica/