Gastritis je naziv za upalu želučane sluznice, a ona može biti kronična ili akutna. Nastaje kao rezultat korištenja nesteroidnih protuupalnih lijekova ili nakon infekcije bakterijom. Uzrokuje simptome koji se često zanemaruju na prvu, ali uglavnom su razlog za posjet liječnika.
Upala želuca može biti akutna i kronična
Želučana ovojnica ili sluznica u sebi ima žlijezde koje proizvode kiselinu želuca i ostale važne spojeve, kao što je na primjer enzim pepsin. Jedna od uloga želučane kiseline je razgrađivanje hrane i zaštita od infekcija, dok pepsin razgrađuje proteine. Kiselina u želucu sama može izazvati oštećenja te iz tog razloga postoji izlučivanje sluzi koja štiti ovojnicu.
Kronični gastritis pojavljuje se prilikom upale želuca. Uzrok mogu biti bakterije, konzumiranje previše alkohola, određenih lijekova, kronični stres ili drugi problemi imunološkog sustava koji mogu dovesti do upale. Kada dođe do upale, dolazi do promjene u sastavu želuca koji tada gubi neke važne zaštitne stanice. Ovo često uzrokuje osjećaj brze sitosti, točnije, imate osjećaj kao da vam je želudac pun nakon samo par zalogaja hrane. Ova vrsta upale želuca pojavljuje se kroz duže vremensko razdoblje te se postupno pogoršava te može uzrokovati metaplaziju ili displaziju. To su predkancerogene promjene koje mogu dovesti do razvoja raka ukoliko se ne liječe na vrijeme. Postoji nekoliko tipova kronične upale želuca, a razlikuju se po uzrocima:
- tip A - uzrok je vlastiti imunološki sustav koji uništava želučane stanice što povećava rizik od smanjenja razine vitamina u tijelu, pojave anemije i raka
- tip B - ovo je najčešći tip, a nastaje kao posljedica infekcije bakterijom Helicobacter pylori te može izazvati čireve na želucu, ulkus i rak
- tip C - najčešće je uzrokovan nesteroidnim protuupalnim lijekovima (aspirit, ibuprofen), prekomjernom konzumacijom alkohola te problemima sa žuči
Postoje i druge vrste gastritisa koje mogu biti povezane s nedostatkom proteina, te neke od kojih se pojavljuju alergijska stanja kao što su astma ili ekcemi na koži. Uzrok nekih vrsta upale želuca mogu biti dijabetes, zatajenje bubrega i opće slabljenje imunološkog sustava.
Simptomi upale želuca se neće kod svih bolesnika pojaviti u jednakoj mjeri, ali ovo su ipak neki najčešći:
- bol u gornjem dijelu trbušne šupljine
- problemi sa pražnjenjem - zatvorenost ili proljev
- nadutost i osjećaj punine želuca
- mučnina i povraćanje
- gubitak apetita i tjelesne težine
Visok faktor rizika pojavljuje se kod ljudi koji imaju nezdrave prehrambene navike koje aktiviraju neželjene promjene u sluznici želuca. Iz tog razloga se kao prevencija preporučuje izbjegavati stalno konzumiranje masne hrane, hranu s mnogo soli te pušenje cigareta i dugotrajno konzumiranje alkohola. Jedan od faktora rizika je i stres koji s vremenom može smanjiti sposobnost želuca da se sam štiti. Visok faktor rizika imaju i osobe koje pate od nekih autoimunih bolesti kao što je Chronova bolest.
Iz ovih razloga potrebno je da se obratite svom liječniku čim primijetite da se simptomi ne smanjuju ili da se pojavljuju već duže vrijeme. Posebno je važno da se javite ako počnete povraćati krv, teško dišete i gutate ili osjećate potpuno smanjivanje snage i cijelom tijelu. Uz ovo bi se u težim slučajevima mogla pojaviti blijeda koža i zbunjenost. Kronična upala želuca dovodi do rizika za nastanak krvarenja u želucu i tankom crijevu. Ukoliko primijetite da vam je stolica tamne boje, odmah potražite liječničku pomoć.
Liječenje ovisi o tipu gastritisa
Najučinkovitiji pa time i najčešći način liječenja kronične upale želuca su lijekovi i promjena dijete. Tretman će ovisiti o tipu gastritisa od kojeg osoba boluje. Cilj liječenja će biti rješavanje problema uz hranjive tvari koje nedostaju organizmu, korištenje lijekova za uništavanje bakterija te prestanak konzumacije alkohola i masne hrane.
Premda će bolja prehrana i korištenje tableta za smirivanje kiseline smanjiti bolove upale želuca, moguće je da kronični gastritis traje godinama, čak i kada se liječi.
Iz tog razloga se preporučuju promjene u svakodnevnom jelovniku, čak i kada ne patite od upale želuca. Tako je za početak potrebno imati pravilan ritam hranjenja. Ovo znači da ne smijete jesti samo jednom na dan, već da kroz dan trebate jesti nekoliko manjih ali bogatih obroka. Također nije dobro da prije spavanja jedete masnu ili jako slanu hranu, posebice ako odmah nakon toga idete leći. Ujedno, trebali bi izbjegavati hranu s mnogo masti i soli, alkohol te previše konzumiranja prerađenog i crvenog mesa. S druge strane, vaša prehrana protiv upale želuca bi trebala sačinjavati hranu bogatu probioticima kao što su jogurt i kefir, bijelo meso piletine, puretine i riba, biljne proteine kao što su grah i tofu te tjestenine kao što su riža i kruh.