Akutni nealergijski kontaktni dermatitis nastaje kao snažna reakcija već nakon kraćeg kontakta s izrazito jakim vanjskim čimbenikom. No u podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja.
Kontaktni alergijski dermatitis (ekcem) izazvan je alergijskom reakcijom osobe na supstance koje dolaze u kontakt sa kožom. Kod ljudi koje su preosjetljivi, ovi kontaktni alergeni izazivaju svrab, crvenilo, sitne mjehuriće, a kasnije i perutanje kože. U akutnoj fazi dermatitisa, koža postaje crvena i otečena, izrazito svrbi i na njoj se pojavljuju sitni mjehurići koji pucaju, stvaraju se kraste i bijele naslage koje se ljušte, prenosi B92.
Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, deterdženti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja. Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu.Ukoliko je kontakt sa alergenom stalan, kroničan, koža postaje zadebljana, zagasito crvena, nekada mrke boje, peruta se, stvaraju se bolne pukotine, a svrab je minimalan, ali stalan ili se pogoršava u naletima.
Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, detergenti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja. Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). Koža je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu.Najvažniji je otkriti uzrok, odnosno tvar koja izaziva alergiju. U cilju otkrivanja alergena koji je odgovoran za nastanak promjena sprovodi se epikutano testiranje na standardne alergene europske serije. U ovoj seriji su alergeni koji najčešće izazivaju alergiju u Europi, i obuhvaćaju različite supstance, od metala koje nalazimo u bižuteriji, preko boja, konzervansa ili mirisa koje se nalaze u bojama za kosu i drugim kozmetičkim proizvodima do materija koje se nalaze u nekim ljepilima, cementu, gumi i drugim tvarima sa kojima ljudi svakodnevno dolaze u kontakt.
Testovi se lako provode, ali zahtijevaju vrijeme. Alergeni se putem flastera lijepe na leđa i drže 48 sati. Neophodno je i dodatno testiranje nakon 72 sata, a ponekad i nakon 96 sata kako bi se utvrdilo radi li se o pravoj alergiji li iritaciji kemijskom supstancom.
Poseban oblik kontaktnog dermatitisa razvija se u kontaktu s nekim biljkama kao što su otrovni bršljan, ali i onima koje se koriste u ljekovite svrhe. Primjerice, propolis koji je sastojak mnogih ljekovitih preparata i kozmetičkim proizvodima može biti snažan alergen koji kod nekih osoba izaziva ekcem.
Činjenica je i da tzv. prirodni kozmetički preparati sa biljnim komponentama, ali i industrijska kozmetika zbog dodataka parfema i nekih konzervansa može izazvati alergiju. Najsigurniji su stoga preparati koji nemaju dodatak parfema i konzervansa i namijenjeni su za osjetljivu i alergiji sklonu kožu. Ukoliko postoji sumnja da kozmetički preparat izaziva ekcem (lice, kapci, šake, vrat) najbolje je provesti epikutano testiranje ne samo sa standardnom serijom alergena, već i s kozmetičkim preparatima koje osoba koristi.
Utvrdi li se pozitivna reakcija na neku od supstanci, pacijenta treba upoznati u kojim situacijama može doći u kontakt s njima i kako ih izbjegavati.
Alergija na bižuteriju (nikal). Najčešći alergen koji izaziva kontaktni dermatitis je nikal - u bižuteriji, metalnim kopčama, narukvicama za sat, novcu, metalnim okvirima za naočale. Ima ga i u srebrnom nakitu, ali i u zlatnom nakitu mada je u ovim slučajevima količina najčešće mala pa kod većine osoba ne izaziva manifestnu reakciju.
Nehrđajući čelik također sadrži nikal, ali je i ovdje vezan tako da se teško rastvara prilikom kontakta s posuđem i drugim stvarima od nerđajućeg čelika. Znojenje potiče rastvaranje nikla iz metalnih predmeta, pa neki ljudi imaju reakciju samo u toplo vrijeme i kod pojačanog znojenja. Najčešće se osip javlja na ušnim školjkama zbog nošenja naušnica, zatim u kontaktu s metalnom kopčom na hlačama ili ispod sata.
Alergija na gumu. Proizvodi od gume također često izazivaju alergiju, prije svega lateks i drugi aditivi koji se koriste prilikom obrade gume. Alergija na lateks osim promjena na koži može izazvati i koprivnjaču, suzenje očiju i osjećaj gušenja. Alergije na gumu može se javiti na mjestu kontakta donjeg rublja s kožom ukoliko u njoj ima gumenih dijelova ili zbog nošenja neke obuće na stopalima.
Boje za kosu. Većina ljudi nema problema sa bojenjem kose, no pojedinci znaju biti alergični na parafenilen diamin - izaziva crvenilo. Ova supstanca se nalazi u tamnim permanentnim i semi-permanentnim bojama za kosu, kao i u boji za privremenu tetovažu, pa se na mesto tetovaže javlja crvenilo, otok i svrab. Tvari slične parafenilendiaminu mogu se naći u odjeći tako da tamna odjeća, posebno od poliestera i najlona kod nekih osoba izaziva alergiju.
Kozmetički proizvodi. Mirisi i konzervansi u kozmetičkim proizvodima znaju izazivati probleme. Stoga treba tražiti proizvode označene terminima fragrance-free ili 'bez konzervansa'.
'Prirodna' kozmetika koja sadrži biljne komponente nedovoljno ispitanih svojstava također može biti uzrok kontaktnog dermatitisa.
Biljke. Mnoge biljke mogu izazvati kontaktnu alergiju. Nekada se ona manifestira na mjestu kontakta kao što su šake kod osoba koje rade npr. u cvjećarnici, nekada pelud biljaka u zraku izaziva promjene na kapcima, licu i rukama, tj. otkrivenim dijelovima tijela. Nekada su u pitanju biljni melemi koji sadrže neke alergogene biljke, i koji se u narodu često stavljaju zbog otoka i bola u zglobovima (npr. gavez). Također poseban vid alergije je fitofotodermatitis gdje kontakt sa biljkom uz istovremeno izlaganje suncu izaziva ili pojavu crvenila s bolnim mjehurima ili tamnjenje kože, a biljke koje izazivaju ovu vrstu reakcije su limun, zeleni limun, celer i neke vrste cvijeća, ali i parfemi stavljeni na kožu pre odlaska na plažu.
Alergija na krom. Alergija na krom i soli kroma odgovorna je za ekcem kod ljudi koji dolaze u kontakt sa cementom, kožom, nekim bojama, nekim vrstama šibica, i proizvodima protiv hrđanja. Mogu izazvati ekcem stopala, a kod osoba u kontaktu sa cementom, cementna prašina lako izaziva ekcem po cijelom tijelu.
Neomicin. Neomicin je antibiotik koji se nalazi u mnogim kremama, i mastima za lokalnu primjenu na koži, a može da izazove alergiju. Karakteristično je da osoba zbog posjekotine ili druge povrede počne nanositi lako dostupan antibiotik za lokalnu primjenu pa se stanje na tom mjestu pogoršava iz dana u dan.
Nakon dijagnoze i savjeta o načinima izbjegavanja alergena osobe koje imaju blagi osip mogu dobiti kreme sa kortikosteroidom ili imunomodulatorom - kratkotrajna primjena bit će dovoljna. U slučaju izraženog svraba neophodan je i antihistaminik, a ako se radi o snažnoj reakciji i promjenama po cijelom tijelu nužno je i duže liječenje koje uključuje kortikosteroide, fotokemoterapiju ili antibiotik.
