Da biste spriječili razvoj opasnih bolesti, često su potrebne tek male promjene.
Predhipertenzija
Mnoge osobe imaju povišen krvni tlak (između 120/80 mmHg i 139/89 mmHg; normalan je 119/79 mm Hg ili niži), koji još uvijek nije dostigao granicu visokog tlaka. I sad postoji veći rizik od srčano-krvožilnih bolesti, bolesti bubrega i moždane kapi, ali još uvijek ima dovoljno vremena za promjene.
Što još stignete učiniti: Barem svake dvije godine mjerite krvni tlak. Ako članovi obitelji imaju povišen tlak, ili vi imate dijabetes, deblji ste i pušite, potrebna je i češća kontrola. Godišnji sistematski pregled je odlično rješenje jer uključuje niz važnih pregleda koji će vas upozoriti na vrijeme. Zdravija prehrana, prestanak pušenja, život bez opijanja i više tjelovježbe donijet će mnoge koristi.
Cervikalna displazija
Ukoliko se ne liječi, 30 do 50% slučajeva cervikalne displazije može napredovati do karcinoma vrata maternice. Redoviti Papa-test iznimno je važan kako bi se ova bolest držala pod kontrolom. Cervikalna displazija (CIN) je zapravo abnormalan rast stanica na površini cerviksa (vrata maternice), pa može ukazivati na postojanje predkancerogenih ili kancerogenih stanica. Uključeni su i drugi faktori, ali glavni uzročnik je human papillomavirus (HPV).
Što još stignete učiniti: Monogamna veza s nekim tko nema HPV, manji broj seksualnih partnera i upotreba kondoma mogu smanjiti opasnost od virusa. S obzirom na razvoj raka vrata maternice, ključni su godišnji pregledi kod ginekologa koji će otkriti moguću pojavu displazije.
Od 50 do 80% blagih poremećaja u Papa-testu vraća se na normalu potpuno spontano. U slučaju težih oblika displazije, liječnici mogu predložiti kirurške metode (konizacija) kojima će odstraniti nezdravo tkivo vrata maternice.
Preddijabetes
Povišene razine šećera u krvi mogu se za samo 10 godina razviti u dijabetes tipa 2. Dijabetes se javlja kad gušterača proizvodi premalo inzulina da bi omogućila da sav šećer koji unesemo hranom iz krvi prijeđe u mišiće i druge stanice koje proizvode energiju. Simptome kao što su jaka žeđ ili glad, umor, često mokrenje i neobične pojave na stopalima ljudi znaju zanemarivati jer ih ne povezuju s dijabetesom. Stoga je važno testirati razinu glukoze.
Što još stignete učiniti Ako ste stariji od 45, testiranje na dijabetes morali biste napraviti barem svake tri godine. Ako neki članovi obitelji boluju od dijabetesa ili ste pretili, testirajte se češće i ranije. Ako biste postali samo malo aktivniji i izgubili tek pet do 10 posto tjelesne težine, mogli biste odgoditi pojavu dijabetesa ili je sasvim spriječiti. Pokazalo se da samo 30 minuta šetnje, pet dana u tjednu daje izvrsne rezultate. Zasićene masti i rafinirane ugljikohidrate unosimo u malim količinama. Oslonite se na povrće – ono vam je najbolji prijatelj.
Osteopenija
Osteopenija je medicinsko stanje koje se još uvijek ne smatra bolešću, ali radi se o smanjenoj gustoći kostiju i gubitku koštane mase. Često najavljuje skoru bolest, tj. osteoporozu, koja može dovesti do lomova.
Što još stignete učiniti: Nužne su promjene u načinu života. I to ovim redom: održavanje zdrave težine, redovita tjelovježba, unos dovoljno vitamina D (izlažite se suncu jer ga naše tijelo tad samo stvara) i kalcija putem prehrane (mlijeko i mliječni proizvodi, te zeleno povrće) ili dodataka prehrani te prestanak pušenja.
Vježbanje na zraku s manjim utezima važno je u održavanju jakih kostiju. Istovremeno odbacite cigarete, alkohol, dugo sjedenje i gazirana pića.
Crijevni polipi
Izrasline tkiva na crijevnim stijenkama ili polipi obično su dobroćudni. Najčešće su smješteni u donjem dijelu debelog crijeva i rektumu, završnom debelom crijevu. Ne liječe li se, pa prođe osam do 12 godina, polipi na debelom crijevu i rektumu mogu postati po život opasan rak. Većina onih koji imaju polipe nemaju simptome, pa je kolonoskopija najbolja mjera prevencije.
Što još stignete učiniti: Nakon uklanjanja polipa, čak i ako je dobroćudan, potrebno je svake dvije godine obavljati kolonoskopiju. Naime, ove osobe imaju sklonost ponovnom pojavljivanju polipa. Pojavu polipa i raka mogu spriječiti neke životne promjene. Jedite hranu koja je u najmanjoj mogućoj mjeri izgubila hranjive sastojke, a ne onu koja je industrijski prerađena. Ne jedite puno crvenog mesa, nemojte pušiti i dovoljno spavajte. Tjelovježba je također odlična mjera prevencije.
