Normalna razina krvnog tlaka ovisit će od osobe do osobe jer je kod nekih niži tlak potreban za dobro funkcioniranje i obrnuto. Nizak krvni tlak je onaj koji uzrokuje simptome kao što su vrtoglavica i nesvijest. Održavanje krvnog tlaka nakon što krv napusti srce i počne cirkulirati po tijelu je vrlo važno. Tlak mora biti dovoljno visok kako bi mogao dopremiti hranjive tvari i kisik stanicama u tijelu, ali i da otpadne produkte otpremi iz tijela. Dakako, niti visoki krvni tlak nije dobar za organizam.
Nizak krvni tlak i kako ga prepoznati
Niskim krvnim tlakom smatra se sistolični tlak niži od 105 za muškarce i 100 za žene, a dijastolički 70 za muškarce i 65 za žene. Sistolički tlak je iznos tlaka kada srce pumpa krv kroz arterije do ostatka tijela, i to je prvi broj kod mjerenja krvnog tlaka. Drugi broj je dijastolični tlak koji se odnosi na iznos tlaka u arterijama kada je srce u mirovanju, između otkucaja. Previše nizak krvni tlak ne može u dovoljnoj mjeri isporučiti kisik i hranjive tvari stanicama. Bez obzira na to, smatra se kako ljudi s nižim krvnim tlakom u pravilu dulje žive.
Vrijednosti krvnog tlaka neće biti isti kod svake osobe, razlikovat će se ovisno o aktivnosti, godinama, lijekovima i zdravstvenom stanju. Kod nekih ljudi razlika u vrijednostima može biti takva da je rubni krvni tlak kod neke osobe drugoj sasvim normalan. Tlak se mijenja u različitim uvjetima pa ga je potrebno mjeriti u različitim situacijama.
Nizak tlak se može javiti zbog:
- iznenadnog gubitka težine
- endokrinih poremećaja
- dehidracije
- gubitka krvi za vrijeme menstruacije ili ozlijede
- infekcija
- srčanih problema
- trudnoće
- alergijskih reakcija
- lijekova
Postoji stanje i dugotrajnog niskog tlaka koje se naziva kronična hipotenzija. Postoje istraživanja koja pokazuju kako i ova pojava može uzrokovati simptome i smanjiti kvalitetu života. Nizak tlak možda nije potencijalno opasan kao visoki, ali to stanje ipak zahtijeva liječenje i kontroliranje.
Trajno nizak krvni tlak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, jer se tijelo na njega lako navikne pa često nema simptoma. Glavni problem nastaje pri naglom padu tlaka kada mozak i ostali vitalni organi ostanu bez opskrbe i nemaju vremena da se prilagode trenutnom stanju.
Neki od simptoma su:
- vrtoglavica
- omaglica
- slabost cijelog tijela
- poremećaj vida
- nesvijest
- slaba koncentracija
- bol u glavi
- jače lupanje srca
- gubitak apetita
- opća slabost i umor
Ojačajte imunitet i osigurajte normalan krvni tlak
Ono što je potrebno za podizanje tlaka je dovoljan unos tekućine. Uz to, potreban je dostatan unos soli koji će također poticati tijelo na dodatnu hidrataciju. U slučaju hipotenzije, ne treba pretjerivati s unosom soli kako se ne bi preopteretili bubrezi.
Pad krvnog tlaka najčešće se događa nakon obilnog obroka. Preporučuje se da počnete unositi više manjih obroka kroz dan. Na taj način ćete naviknuti tijelo da se povremeno hrani, dok bi vam od jednog obilatog obroka moglo biti loše. Uz to, neka hrana koju konzumirate bude bogata ugljikohidratima. Uz to, nakon obroka neka vam postane obavezno popiti puno tekućine, čak i neki kofeinski napitak.
Kada odabirete obroke, ne bi bilo loše da pokušajte jesti namirnice koje će pomoći povisiti krvni tlak. Neke od njih su:
- grožđice
- ružmarin i timjan
- bademi
- cikla
- kukurma
- med
- đumbir
- kopriva
- kofeinski napici u umjerenim količinama
Ako pijete kavu ili neke druge kofeinske napitke kako bi povisili tlak, a radite to svakog dana, činite kontradiktornu stvar. Povremena doza kofeina zaista će pomoći povisiti krvni tlak, dok će prevelika doza raditi upravo suprotno - spustiti ga.
Dok ste u uredu ili kod kuće, izbjegavajte naglo ustajanje. Jako bitno je i da si osigurate tjelovježbu svakog dana kako bi poboljšali cirkulaciju u cijelom tijelu. Bitno je da popravite tok krvi iz ruku i nogu prema srcu, a najbolji način za to je tjelovježba. Pokušajte se početi baviti jogom ili nekom drugom umirujućom tjelovježbom.
