O učinku namirnica na raspoloženje i na zdravstveno stanje općenito, u knjizi izdanoj u Francuskoj pod nazivom "Namirnice koje nas čine sretnima" pišu liječnik hitne medicine Bernard Fontanille i novinarka koja prati područje zdravlja Marie-Laurence Grezaud.
Banana
U knjizi se kao jedna od nutricionistički visokovrijednih namirnica navodi banana - prepuna triptofana, aminokiseline koju organizam prerađuje u serotonin, neurotransmiter poznat kao hormon sreće koji poboljšava raspoloženje.
Isti hormon nalazi se u zasoljenom sušenom bakalaru i jetri. Zbog toga liječnici poručuju da, prije nego što posegnete u ormarić s lijekovima ili posjetite najbližu ljekarnu, prošećete tržnicom i opskrbite se serotoninom iz prirodnih izvora.
Avokado
Protustresno i za održavanje dobra duha poslužit će avokado koji su nutricionisti dugo etiketirali kao namirnicu s previše masnoća te su ga preporučivali isključivo djeci u razvoju i sportašima. No danas je prepoznata njegova pozitivna uloga u zaštiti srčanog mišića i krvnih žiila. Za zdravlje kardiovaskularnog sustava važno je istaknuti kvalitetan sastav masnih kiselina, među kojima se ističe mononezasićena oleinska kiselina koja pomaže u snižavanju kolesterola i sprečava njegovo štetno djelovanje.
Odnedavno je poznato da konzumacija avokada utječe na bolje raspoloženje jer sadrži tirozin, aminokiselinu koja se u organizmu prerađuje u dopamin i noradrenalin, dva neurotransmitera, odnosno dvije prijenosne supstancije u živčanom tkivu koje pozitivno utječu na socijalizaciju i libido pojedinca. Ne treba zanemariti ni to da je avokado bogat magnezijem, poznatim po antistresnim svojstvima, podsjećaju autori knjige te kao sljedeću namirnicu koja nas čini učinkovitijima, navode crnu čokoladu.
Crna čokolada
Poznato je da čokolada s više od 60 posto kakaoa stimulira moždanu aktivnost, pospješujući njegov rad, no manje je poznato da mješavina kakaoa i šećera potiče dinamično, gotovo euforično raspoloženje i osjećaj ugode. Naime, znanstvenici to objašnjavaju prisutnošću stimulativnih svojstava poput kofeina i teofilina (u puno manjim količinama nego u kavi i u čaju) te osobito teobromina, stimulansa koji djeluje manje agresivno na živčani sustav od kofeina, ali mu je trajanje dulje.
Šafran
Terapeutsko djelovanje šafrana spominje se još u antičko doba. Ovaj začin se u tradicionalnoj istočnjačkoj medicini naziva i "začinom sreće", a koriste ga za tretiranje više od 90 različitih bolesti, od blage depresije do poremećaja u prehrani jer utječe na reguliranje kompulzivne potrebe za hranom. Ljekovita svojstva šafrana često se uspoređuju s dobro poznatim antidepresivom - sintetičkim lijekom Prozacom.
Prednost šafrana je što nema nuspojava, no znanstvenici ipak upozoravaju da hranu začinjenu velikom količinom šafrana ne smiju konzumirati trudnice, zbog opasnosti od potencijalnog spontanog pobačaja.
Srdele
I srdele djeluju poput antidepresiva jer obiluju omega-3 masnim kiselinama, podsjećaju autori knjige.
Otprije je poznato da omega 3 masne kiseline štite krvožilni sustav, no manje je poznato da smanjuju napetost te da su vrlo važne za dobro funkcioniranje moždanih funkcija.
Znanstvenici su podsjetili da se u moždanom tkivu s niskom razinom jedne od dviju ključnih omega-3 masnih kiselina, dokosaheksaenske kiseline (DHA), slabije razvijaju živčane stanice te se među njima uspostavlja ograničen broj sinapsi koje predstavljaju mjesta komunikacije između živčanih stanica. Spriječeno je oslobađanje neurotransmitera - dopamina, serotonina i noradrenalina zbog čega ih u mozgu manjka, a to, zaključuju autori, negativno utječe na radost življenja.
