Izvoz ljekovitog bilja iz Hrvatske prošle je godine iznosio oko osam milijuna dolara, no čak je 80 posto činio izvoz kamilice, piše Jutarnji list. Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima u kojima nije razvijena velika konvencionalna poljoprivreda.
Tvrtkama koje se bave ljekovitim biljem uvoz se više isplati nego organiziranje proizvodnje, koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer standardi EU-a zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida. Domaće tvrtke koje vrše otkup kažu da su im potrebne velike količine, ali je teško pronaći proizvođače koji žele ići u kooperaciju i proizvoditi na duži rok.
Primjerice, proizvodnja kamilice nije komplicirana jer oko nje ima malo posla, ali da bi to bilo profitabilno, treba proizvoditi na velikim površinama, većima od 10 hektara. S jednog ha kamilice može se dobiti između 400 i 600 kilograma, a otkupna je cijena oko 10 kuna za kilogram. Od jednog hektara može se zaraditi od 5000 do 6000 kuna, pri čemu su troškovi proizvodnje oko 4000 kuna. Zarada je oko 1000 kuna, odnosno nešto više od 3000 kuna kada se dodaju poticaji koje daje država. Zarada je mala ako se sadi na malim površinama samo kamilicu. Proizvodnja ljekovitog bilja višestruko je isplativija od ratarstva. Prihod na jednom hektaru posijanom crnim sljezom deset je puta veći od prihoda na istoj površini zemljišta zasijanog kukuruzom ili pšenicom. Ali, za ovu proizvodnju treba mnogo više znanja i fizičkog rada.
Kako je potencijal proizvodnje ljekovitog bilja velik, posebice na Kordunu, Baniji, u Lici, Gorskom kotaru i drugim regijama u kojima konvencionalna poljoprivreda nije jako razvijena, Sisačko-moslavačka županija odlučila je vlastitim poticajima unaprijediti tu proizvodnju i povećati površine zasijane ljekovitim biljem. Već je osigurano 100.000 kuna za podizanje novih nasada.
"Hrvatska uvozi koprivu, stabljiku i korijen, koji su toliko traženi u svijetu da poljoprivrednici u Vojvodini planiraju početi čak sijati koprivu. S druge strane, uvozna i obrađena kamilica iz Egipta jeftinija je od otkupne cijene kamilice kod nas, pa smo zbog toga odlučili pomoći proizvođačima ljekovitog bilja županijskim poticajima kako bismo ih učinili konkurentnima", kaže županijski pročelnik za poljoprivredu Zoran Vasić.
Veliki je interes prehrambene industrije i za hrenom, ali tu biljku nitko ne proizvodi, pa bi poticaji moglo potaknuti i tu proizvodnju. Iako se velik broj vrsta ljekovitog bilja minimalno proizvodi, izvoz ljekovitog bilja lani je iznosio više od osam milijuna dolara. Taj segment agrara jedan je od rijetkih koji je ostvario suficit, najviše zbog izvoza kamilice u Njemačku i Italiju. Od 2797 ha na kojima se lani proizvodilo, čak 99 posto činila je kamilica. Vrijednost izvoza kamilice je više od sedam milijuna dolara, a u Hrvatskoj se godišnje otkupi samo 150 tona drugog ljekovitog bilja.
Ljekovito bilje može se proizvoditi u određenim regijama, u kojima do njega ne mogu doći pesticidi od drugih konvencionalnih proizvodnji.
