"Narcisoidni poremećaj osobnosti šteti međuljudskim odnosima. Štetan je i za fizičko zdravlje, posebno kod muškaraca", kaže psihologinja Sara Konrath sa Sveučilišta Michigan, koja je sudjelovala u novoj studiji.
Prijašnje studije dr. Konrath i drugih stručnjaka potvrdili su da je razina narcizma u porastu širom SAD-a, te da je narcizam učestaliji kod muškaraca. Ovaj poremećaj osobnosti karakterizira prenapuhani osjećaj važnosti, precjenjivanje vlastite jedinstvenosti i osjećaj grandioznosti.
Dr. Konrath i njene kolege David Reinhard sa Sveučilišta Virginia te William Lopez i Heather Cameron sa Sveučilišta Michigan proučili su ulogu narcizma s obzirom na razinu hormona stresa kortizola kod 106 studenta.
Sudionicima istraživanja nisu davali zadatke koji bi na neki način povisili razinu stresa, jer je to opet rizičan faktor za razvoj niza bolesti, uključujući i srčane.
'Iako narcisoidne osobe imaju grandioznu percepciju vlastite osobe i čini se da na jednoj razini pucaju od samopouzdanja, istovremeno u osnovi imaju vrlo krhko samopouzdanje, zbog čega često kreću u agresivne mjere obrane ukoliko misle da je njihov osjećaj superiornosti ugrožen', kaže dr. Reinhard.
'To je povezano s povišenim tlakom i većom razinom stresa, zbog čega je logično da narcizam utječe na kronično povišeno stanje stresa u organizmu', dodaje.
Reinhard, Konrath i kolege dokazali su da su osobe s narcisoidnim crtama imale povišeniju razinu kortizola, ali samo ako je bila riječ o muškarcima. Žene s ovim crtama osobnosti imale su daleko rjeđe problema s povišenom razinom kortizola.
Ovu razliku objašnjavaju kulturnim utjecajem, jer se od muškaraca očekuje da budu arogantni i dominantni, pa to kod muškaraca s narcisoidnim poremećajem osobnosti posebno dolazi do izražaja.
Utjecaj odgoja
Današnji učenici su za 30 posto narcisoidniji od onih iz 1982. Krivi su roditelji. Pretjeranim pohvalama odgajaju samouvjerene, prodorne i vrlo uvredljive potomke. Ali opet, ne valja ni ako ih uopće ne hvalite.
Profesor Twenge, autor knjige Ja-generacija: Zašto su današnji mladi Amerikanci samouvjereniji, prodorniji i jadniji nego ikad prije, tvrdi da je došlo vrijeme da djeci prestanemo govoriti da su posebna i da mogu raditi i postati što god požele, te da im umjesto toga pomognemo da postave realnije ciljeve u životu.
No, posljedice suprotnoga ekstrema – premalo pohvala, poštovanja i poticanja – mogu biti jednako štetne, ako ne i štetnije. Istraživanje je pokazalo da su ljudi s niskim stupnjem samopoštovanja skloniji destruktivnom ponašanju, posebno opijanju, drogiranju, nasilju i kriminalu.