Riječ menstruacija, koja je u našoj kulturi postala uobičajeni medicinski izraz, dolazi od latinske riječi mensis, što znači mjesec, odnosno menstruus, što znači mjesečni. Međutim, riječi kao što su menga, oni dani u mjesecu, tetka iz Rusije, ženski problemi, ženske stvari, stvari... postale su prihvatljiviji eufemizmi za mnogima grubu stvarnost koju donosi menstrualno krvarenje.
Američki znanstvenici smatraju da žene širom svijeta imaju sličan problem te da trebaju pozitivnije gledati na svoj mjesečni ciklus. A to znači i otvoreno razgovarati o mjesečnom krvarenju. Ipak, mnoge zbog nelagode u tišini muku muče s ulošcima koje skrivaju čim ih kupe i potiho pate u menstrualnim grčevima.
Profesorice Tomi-Ann Roberts s Colorado Collegea i Nicki Dunnavant sa Sveučilišta Chicago ispitale su 340 Amerikanki i saznale njihove stavove i iskustva vezana za menstrualno krvarenje.
'U gotovo svim kulturama i povijesnim razdobljima na menstrualno krvarenje se gledalo kao na misterij, opasnost i potencijalni izvor zaraze. Većina svjetskih religija spominje ovo krvarenje kao nečistoću ili bolest i propisuje ritualno čišćenje. Tijekom ispitivanja smo uočili da stupanj religioznosti utječe na stav prema menstruaciji, te da je nelagoda, osjećaj srama i skrivanja jači kod religioznijih žena', pišu autorice studije, dodajući da je nelagoda povezana s tjelesnim izlučevinama zapravo utkana i u sekularizirano američko društvo.
Mjesečno krvarenje nastaje pod utjecajem žlijezda s unutarnjim lučenjem. Sluznica maternice, koja je bogata krvnim žilama, svaki se mjesec priprema za primitak oplođenog jajašca. Međutim, ako ne dođe do trudnoće, sluznica 'odumire' i izbacuje se krvarenjem.Različite kulture različito utječu i na iskazivanje simptoma koji prethode menstrualnom krvarenju. Primjerice, Nancy Reame sa Sveučilišta u Michiganu izvijestila je da se u Sjedinjenim Državama PMS smatra običnim zdravstvenim problemom, no u drugim zemljama postoje mnoge razlike s obzirom na vrstu i jačinu simptoma.
'Neki puno više govore o ozbiljnim tjelesnim simptomima, a u drugim se kulturama govori više o simptomima emocionalne prirode', rekla je.
'U kineskoj kulturi nije prihvatljivo imati simptome emocionalne prirode. Zbog toga će žene, kad ih pitaju o menstrualnim problemima, pažnju usmjeriti na grčeve', zapazila je provodeći istraživanje u Kini.
Religijski osvrti na mjesečnicu
U Bibliji se o menstruaciji govori vrlo otvoreno, pa se tako mogu naći odredbe za muškarce da bi tijekom ženinog menstrualnog krvarenja trebali pokazati samosvladavanje: 'Ne približavaj se ženi da otkriješ njezinu golotinju dok je nečista zbog svoje mjesečnice.' Ovo je na jedan način i štitilo žene, jer i moderna znanost dokazuje da žena tijekom menstrualnog krvarenja može lakše dobiti neku zarazu.
No, zašto je žena sedam dana smatrana nečistom? Osim iz higijenskih razloga, ovo je, po Bibliji, trebalo podsjećati ljude da su nesavršeni, odnosno da njihovo tijelo, dakle i reproduktivni organi, ne funkcioniraju savršeno, pa više nisu sposobni rađati djecu koja bi imala savršeno tijelo. Privremena nečistoća povezana s porođajem, mjesečnicom i izljevom sjemena podsjećala je na naslijeđenu grešnost i važnost otkupne žrtve koja će doći i omogućiti povratak u savršenstvo. Ipak, raznorazna tumačenja dovela su do toga da su neki i ovu odredbu iskoristili za potkrepljivanje vlastitih uskogrudnih pogleda na žene i spolnost.
Kuran o mjesečnici ne govori samo kao o nečistoći, nego kao o bolesti, tijekom koje ženu treba ostaviti na miru. Osim toga, tad je ženi zabranjeno recitirati pet dnevnih molitvi, otići u džamiju i dodirnuti Kuran.
U hinduizmu se žena tijekom menstrualnog krvarenja izolira i smatra nedodirljivom – zabranjen joj je i seks. Tijekom tih dana ne smije raditi, kupati se, dotaknuti vodu ili se počešljati.
Pozitivan utjecaj religioznih pogleda
Na menstrualno krvarenje i u modernom društvu gledamo kao na neku vrstu izdajničkog curenja, koje nas može dovesti u neugodnu situaciju, pa se mora rješavati uz što manje buke i gubitka vremena.
Psihologinje smatraju da su moderne žene na Zapadu zadržale tek društveno gađenje vezano za menstruaciju, ali ne i pozitivne strane 'ženske solidarnosti' ili gledanja na ovo razdoblje kao na posebno vrijeme.No, psihologinje su uočile i pozitivan utjecaj sramežljivosti povezane s menstruacijom. Ortodoksnije vjernice su zbog svojih pogleda na menstruaciju kao na razdoblje nečistoće razvile veću solidarnost s drugim ženama koje muči isti problem.
'Možda stoga jer njihova religija javno priznaje postojanje menstrualnog krvarenja, a rituali koje provode označavaju da je to posebno vrijeme, religiozne žene su svjesne i pozitivnog aspekta menstrualnog ciklusa koje ne osjećaju njihove nereligiozne vršnjakinje', nagađaju autorice.
Citiraju jednu hinduistkinju koja im je rekla: 'Moja je majka bila tako uzbuđena kad sam dobila menstruaciju i ponosna jer sam konačno na ovaj način postala žena. Čak je nazvala moje tete i baku da im javi vijest.'
Jedna ortodoksna Židovka im je rekla da joj je sedmodnevni odmor od muža dobro došao. 'Kad se malo odmorimo jedan od drugoga, mislim da to zaista pomaže našem odnosu... Kad se ponovno sastanete, više cijenite onog drugog', rekla je.
Psihologinje smatraju da su moderne žene na Zapadu zadržale tek društveno gađenje vezano za menstruaciju, ali ne i pozitivne strane 'ženske solidarnosti' ili gledanja na ovo razdoblje kao na posebno vrijeme.
Profesorica Roberts smatra da bi cilj obrazovanja trebao biti da djevojke i žene imaju pozitivniji pogled na menstruaciju jer bi na taj način podigle i osjećaj vlastite vrijednosti.
