Maslac ili margarin
Prema nutricionistici Laili Lewis, maslac je napravljen od prirodnih sastojaka, dok je margarin najčešće obrađen i sadrži hidrogenizirane masti koje su štetnije za organizam nego zasićene masti koje se nalaze u maslacu.
Konzervirano ili smrznuto
"Teški metali poput aluminija, kadmija, olova i žive mogu dospjeti u hranu koja je konzervirana dok zamrznute namirnice mogu biti jednako dobre kao i svježe" objašnjava nutricionistica Michela Vagnini.
Zaslađivači ili šećer
"Šećer nema hranjivu vrijednost i izravno je povezan s debljanjem. Što ga više jedete, više inzulina vaše tijelo oslobađa i više žudi za slatkim ", kaže doktorica Marilyn Glenville. Međutim, umjetna sladila su povezana s promjenama raspoloženja, depresijom, ali i debljanjem jer oni mogu usporiti probavni proces i povećati apetit. Stručnjakinja preporuča korištenje prirodnih zaslađivača poput cimeta ili prirodnih sladila poput čiste stevije.
Obrano ili punomasno mlijeko
"Punomasno mlijeko može se činiti kao nezdravo jer sadrži više masti, ali te masnoće zapravo pomaže apsorbirati vitamine A i D", kaže nutricionistica Katy Mason. Osim toga, punomasno mlijeko stvara dulji osjećaj sitosti.
Riža ili integralni rižini krekeri
"Integralni rižini krekeri imaju niži glikemijski sastav. To znači da pomažu pri reguliranju razine šećera u krvi i reguliranju tjelesne mase jer stvaraju dulji osjećaj sitosti", kaže Laila Lewis.
Cheddar ili feta sir
"Feta sir ima manje masti i kalorija, a jači okus, pa će vas brže zasititi", pojašnjava stručnjakinja Rebecca Fredericks.
Svježe ili suho voće
S obzirom da je u sastavu svježeg voća više od 80 posto vode, znači da će vas brže zasititi. Sušeno voće može sadržavati kemikalije, kao što su sumporni dioksid, na što ljudi mogu biti osjetljivi.
Svježe ili smrznuto povrće
Svježe je općenito bolje jer sadrži više vitamina, minerala i fitonutrijenata. Međutim, smrznuto je bolji izbor ako ne kupujete određenu vrstu povrća u sezoni. Naime, tijekom transporta svježeg povrća iz mjesta gdje u to doba godine uspijeva, mogu se izgubiti hranjive tvari dok se smrznuto povrće najčešće zamrzava odmah nakon branja, pa zadržava hranjivu vrijednost.
Voće ili voćni sok
Voćni sok je obiluje prirodnim šećerima i postoji opasnost da ga previše unesete organizam. Međutim, plod je prirodni paket vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa te pomaže usporiti apsorpciju prirodnih šećera. S obzirom da voćku treba žvakati, manja je vjerojatnost da ćete u organizam unijeti previše prirodnog šećera.
Riža ili tjestenina
Stručnjaci preporučuju rižu jer mnogi jedu previše pšeničnih proizvoda što može uzrokovati probavne probleme. No, izaberite smeđu rižu, koja ima niži glikemijski sastav, pa se dulje probavlja, a time se produljava i osjećaj sitosti.
Grčki ili obični jogurt
Iako grčki jogurt ima veći udio masti, na 100 grama ima i duplo više proteina što utječe na duljinu osjećaja sitosti. Laktoza ili mliječni šećer je u većoj mjeri uklonjen što odgovara osobama osjetljivima na laktozu.
Kravlje ili sojino mlijeko
"Kravlje mlijeko je bogato kalcijem, vitaminom D i vitaminom B2. No, mnogi ljudi su osjetljivi ili pate od netolerancije na laktozu ili proteina kazein koji se nalaze umlijeku. Osim toga, ako mlijeko nije iz organske proizvodnje može sadržavati i antibiotike. Sojino mlijeko može biti dobra alternativa, iako istraživanja pokazuju da velike količine mogu utjecati na hormonalnu ravnotežu, zbog visokih iznosa fitoestrogenima", kaže nutricionistica Cassandra Barns.
Mliječna ili tamna čokolada
Tamna čokolada sadrži znatno manje ugljikohidrata od mliječne ili bijele čokolade. Tamna čokolada je 'punijeg' i gorkastog okusa, pa je manja vjerojatnost da ćete se prejesti. Hranjive tvari kao što su željezo, magnezij, fosfor, bakar i mangan se također u većim količinama mogu naći u tamnoj čokoladi.
Crveno meso ili piletina
Oboje su odličan izvor proteina, ali dok perad može sadržavati manje kalorija i masti, crveno meso sadrži više željeza, cinka, selena i vitamina B12, koji su od vitalnog značaja za našu energiju i imunološki sustav. Najvažnije je da je kvalitetno, a preporuča se meso iz organskog uzgoja.
Konzervirana ili svježa riba
Obje vrste imaju slične prehrambene vrijednosti. To se jedino ne odnosi na tunu jer u tom slučaju se uništavaju omega-3 masne kiseline.
Maslinovo ili ulje repice
I jedno i drugo imaju brojne prehrambene dobrobiti. Stručnjaci za proces prženja i pečenja preporučaju ulje repice jer neće izgoriti na visokim temperaturama, dok maslinovo ulje predlažu kao dodatak salatama i preljevima.
Kava ili čaj
I crni čaj i kava imaju svoje prednosti, no, zeleni čaj, je zbog ljekovitih svojstava i antioksidansa na prvom mjestu. Zeleni čaj sadrži manje kofeina od kave, ali sadrži aminokiseline L-theanine koji zajedno s kofeinom poboljšavaju koncentraciju i rad mozga. Osim toga, zeleni čaj je dobar i za mršavljenje, jer dokazano sagorjeva masti.
Prehrana s niskim udjelom masti ili ugljikohidrata
Prehran s niskim udjelom ugljikohidrata ne znači da ih ne unosimo u organizam jer se oni nalaze i u povrću, voću te žitaricama od cjelovitog zrna, a većina ljudi ionako jede previše prerađenih ugljikohidrata konzumiranjem kruha, riže, tjestenine... što su u stvari samo takozvane prazne kalorije. Masti su, međutim, neophodne za zdravlje i dugovječnost. One usporavaju apsorpciju glukoze u krvotok i pomažu da dulje osjećate sitost.