Iako proljeće službeno još nije počelo, broj sunčanih dana se naglo povećao i izmamio većinu vani. Bilo da se radi o šetnji, vožnji biciklom ili ispijanju kave na terasi, treba imati na umu potencijalnu štetnost proljetnog sunca.
Proljetno sunce može biti vrlo opasno jer izlažemo zimsku kožu štetnom UVA i UVB zračenju, i to često bez opreza, jer nas još uvijek ugodne temperature ne upozoravaju na potencijalnu opasnost.
Istražili smo je li sunčanje u proljeće zdravo i sigurno te kako se zaštiti od sunca.
Je li sunčanje na proljeće sigurno?
Sunce je prisutno tijekom cijele godine, ali se u proljeće posebno jako i snažno. Razlog tomu je to što sunčeve zrake imaju manji kut padanja na Zemlju. To znači da zrake prolaze kraćim putem kroz atmosferu prije nego dosegnu našu kožu. Budući da atmosfera filtrira dio štetnih zraka koje dolaze od sunca, kraći put znači da više tih zraka može doći do površine kože.
Proljetno sunce često podcjenjujemo, što može dovesti do ozbiljnih posljedica za kožu. Nakon dugih zimskih mjeseci provedenih uglavnom u zatvorenom prostoru, koža gubi svoju prirodnu prilagodbu na UV zračenje. Ova smanjena aklimatizacija čini kožu značajno osjetljivijom na štetne učinke sunčevih zraka, posebno na opekline.
Nekoliko je razloga zašto je naša koža osjetljivija u proljeće:
Smanjena prirodna zaštita kože
Tijekom zimskih mjeseci, provodimo manje vremena na otvorenom, što rezultira smanjenom proizvodnjom melanina, pigmenta koji štiti kožu od UV zraka. Stoga je naša koža u proljeće osjetljivija i podložnija oštećenjima.
Jači intenzitet UV zraka
Iako se možda ne čini tako, intenzitet sunčevih zraka počinje rasti već u proljeće. Sunčeve zrake padaju pod manjim kutom, što znači da prolaze kraći put kroz atmosferu, koja inače filtrira dio štetnog UV zračenja.
Varljivo vrijeme
Proljetno vrijeme može biti promjenjivo, s hladnijim i vjetrovitim danima. Često podcjenjujemo snagu sunca u takvim uvjetima, što dovodi do nedovoljne zaštite. Važno je zapamtiti da UV zrake prodiru i kroz oblake – čak njih 80%.
Savjeti za sigurno sunčanje
Slijedeći ove savjete, možete uživati u proljetnom suncu uz minimalan rizik:
Koristite kremu za sunčanje
Dermatolozi preporučuju korištenje kreme za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom (SPF) od najmanje 30. Nanesite kremu 15-30 minuta prije izlaska na sunce i ponovno je nanosite svaka dva sata, ili odmah nakon plivanja ili znojenja.
Nosite zaštitnu odjeću
Odjeća od gusto tkanog materijala, dugi rukavi, hlače i šešir širokog oboda pružaju dodatnu zaštitu od sunca. Nosite i sunčane naočale s UV zaštitom.
Izbjegavajte najjače sunce
Pokušajte izbjegavati izravno izlaganje suncu između 10 i 16 sati, kada su UV zrake najjače. Potražite hlad.
Pratite UV indeks
UV indeks je mjera jačine UV zračenja. Možete ga pronaći u vremenskim prognozama. Kada je UV indeks visok (7-9) ili vrlo visok (10+), poduzmite dodatne mjere opreza.
Hidratizirajte se
Pijte dovoljno vode kako biste spriječili dehidraciju, posebno ako ste aktivni na otvorenom.
Budite svjesni lijekova
Određeni lijekovi, poput nekih antibiotika i antidepresiva, mogu povećati osjetljivost kože na sunce. Provjerite s liječnikom ili ljekarnikom.
Redovito pregledavajte kožu
Redovito pregledavajte svoju kožu i madeže. Ako primijetite bilo kakve promjene, obratite se dermatologu.
Rizici pretjeranog izlaganja suncu
Pretjerano izlaganje suncu, posebno bez odgovarajuće zaštite, nosi sa sobom ozbiljne rizike za zdravlje. Ovi rizici nisu ograničeni samo na kratkotrajne neugodnosti, već mogu imati dugoročne posljedice na kožu, oči i opće zdravlje.
Oštećenja kože
Koža je prvi obrambeni mehanizam protiv sunčevog zračenja, ali i ona ima svoje granice. Prekomjerno izlaganje UV zrakama može dovesti do niza problema:
- Opekline od sunca: Ovo je najočitija i najčešća posljedica pretjeranog izlaganja suncu. Simptomi uključuju crvenilo, bol, oteklinu, a u težim slučajevima mogu se pojaviti i mjehurići na koži.
- Preuranjeno starenje kože: UV zrake prodiru duboko u kožu, oštećujući kolagen i elastin, proteine odgovorne za elastičnost i čvrstoću kože. To može rezultirati preuranjenim borama, gubitkom elastičnosti kože, pojavom staračkih pjega i općenito "ostarjelim" izgledom kože.
- Povećani rizik od raka kože: Ovo je najozbiljnija dugoročna posljedica pretjeranog izlaganja suncu. UV zračenje može oštetiti DNA u stanicama kože, što može dovesti do nekontroliranog rasta stanica i razvoja raka. Posebno je opasan melanom, najagresivniji oblik raka kože, čiji je razvoj usko povezan s izlaganjem UV zrakama.
Oštećenja očiju
Oči su također osjetljive na štetne učinke UV zračenja:
- Dugotrajna izloženost UV zrakama može ubrzati razvoj katarakte, zamućenja očne leće koje može dovesti do smanjenja vida ili čak sljepoće ako se ne liječi.
- UV zračenje može oštetiti mrežnicu oka, što može rezultirati problemima s vidom, uključujući i makularnu degeneraciju povezanu s dobi.
Oslabljeni imunološki sustav
Pretjerano izlaganje UV zračenju može privremeno oslabiti imunološki sustav, čineći nas podložnijima infekcijama i drugim zdravstvenim problemima.
Toplinski udar i dehidracija
Dugo boravak na suncu, posebno tijekom vrućih dana, povećava rizik od toplinskog udara i dehidracije.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Puno sunca i iznadprosječno toplo: Stiglo nam je proljeće
