Ljeto je stiglo, a s njim i povećana potreba za zaštitom od štetnih sunčevih zraka. Iako mnogi koriste kremu za sunčanje kako bi se zaštitili od opeklina i drugih problema povezanih s izlaganjem suncu, rijetko tko zna razliku između UVA i UVB zraka te kako se pravilno zaštititi.
Sunčeva svjetlost sadrži ultraljubičasto (UV) zračenje koje se sastoji od različitih vrsta zraka. Vrste UV zračenja koje vjerojatno najbolje poznajete su UVA i UVB zrake. Ove zrake mogu utjecati na vašu kožu na različite načine, piše Healthline.
Što je UV indeks?
UV indeks je mjera intenziteta ultraljubičastog (UV) zračenja koje dolazi do Zemljine površine. Izražava se kao broj na ljestvici od 0 do 11+, gdje veće vrijednosti ukazuju na veći rizik od izlaganja UV zračenju. UV indeks uzima u obzir različite čimbenike poput geografskog položaja, nadmorske visine, doba dana i godine, te oblačnosti. Visok UV indeks zahtijeva dodatne mjere opreza, poput nošenja zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala te redovite primjene kreme za sunčanje.
Sunčevo zračenje
Sunčevo zračenje sastoji se od vidljive svjetlosti, infracrvenog zračenja i ultraljubičastog (UV) zračenja. Dok je vidljiva svjetlost odgovorna za svjetlost koju vidimo, infracrveno zračenje daje toplinu koju osjećamo. UV zračenje, iako nevidljivo, ima značajan utjecaj na našu kožu i zdravlje.
Zračenje je prijenos energije u obliku valova ili čestica kroz prostor ili materiju. Postoje različite vrste zračenja, uključujući elektromagnetsko zračenje (poput svjetla, radijskih valova i X-zraka) i zračenje čestica (poput alfa i beta čestica). Elektromagnetsko zračenje obuhvaća širok spektar valnih duljina, od dugih radijskih valova do kratkih gama zraka.
Što je UV zračenje?
Ultraljubičasto (UV) zračenje je vrsta elektromagnetskog zračenja s valnom duljinom kraćom od vidljive svjetlosti. Može doći iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, kao i umjetnih izvora, poput lasera, crnog svjetla i solarija. Sunce je najznačajniji izvor UV zračenja.
Stručnjaci UV zrake klasificiraju prema valnoj duljini: UVA (najduža valna duljina), UVB (srednja valna duljina) i UVC (najkraća valna duljina).
UVA ima najdužu valnu duljinu među UV zrakama i čini većinu UV zračenja koje dopire do Zemljine površine. Prodire duboko u kožu i može uzrokovati starenje kože te oštećenja DNA koja mogu dovesti do raka kože. UVB ima kraću valnu duljinu i uglavnom utječe na površinski sloj kože. Glavni je uzročnik opeklina od sunca i također može uzrokovati oštećenja DNA i rak kože. UVC ima najkraću valnu duljinu i najopasnije je zračenje, no na sreću, većina UVC zraka apsorbira se u Zemljinoj atmosferi i ne dopire do površine.
Koja je razlika između UVA i UVB zraka?
UVA i UVB zrake su dvije glavne vrste ultraljubičastog zračenja koje dolazi do Zemljine površine. Iako obje mogu biti štetne, razlikuju se po svojim svojstvima i učincima na kožu.
Kada birate kremu za sunčanje, važno je osigurati da nudi zaštitu od oba tipa UV zračenja. SPF (Sun Protection Factor) oznaka na kremama za sunčanje odnosi se uglavnom na zaštitu od UVB zraka i pokazuje koliko duže možete biti na suncu bez da izgorite, u usporedbi s nezaštićenom kožom. Na primjer, SPF 30 znači da možete biti 30 puta duže na suncu prije nego što izgorite. UVA zaštita često je naznačena kao PA+ sustav, gdje veći broj plusa označava jaču zaštitu. Neki proizvodi koriste i druge oznake poput "UVA".
UVA zrake
UVA zrake imaju veće valne duljine, ali niže razine energije od ostalih UV zraka. Prodornije su od UVB zraka, što znači da mogu utjecati na stanice dublje u vašoj koži, a izazivaju neizravno oštećenje DNK. Uzrokuju prerano starenje kože, što dovodi do vidljivih učinaka poput bora. Također su povezane s nekim vrstama raka kože.
Za razliku od UVB zraka, ozonski omotač ih ne apsorbira. UVA zrake čine oko 95 posto UV zračenja koje dopire do Zemlje. Izazivaju trenutačni učinak tamnjenja, a ponekad i opekline. Učinci UVA zraka pojavljuju se odmah. UVA zrake su glavna vrsta svjetla koja se koristi u solarijima. Mogu proći kroz prozore i oblake.
UVB zrake
UVB zrake imaju kraće valne duljine i više razine energije od UVA zraka. UVB zrake oštećuju vanjske slojeve vaše kože i izravno oštećuju DNK. Također uzrokuju većinu karcinoma kože, ali mogu i pridonijeti preranom starenju kože. Djelomično ih apsorbira ozonski omotač, ali neke zrake ipak prolaze dalje. UVB zrake čine preostalih pet posto UV zračenja.
Pretjerano izlaganje UVB zrakama dovodi do opeklina. Obično su učinci UVB zraka odgođeni ili se pojavljuju nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Većina solarija koristi kombinaciju UVA i UVB zraka. Posebni solariji samo s UVB zračenjem mogu se hvaliti da su sigurni, ali ipak uzrokuju oštećenje kože. Nijedan solarij nije siguran za upotrebu niti se preporučuje. Ne prolaze kroz prozore i vjerojatnije je da će ih oblaci filtrirati.
Kada su UV zrake najjače?
Brojni čimbenici okoliša mogu utjecati na to kada su UV zrake najjače. Izloženost UV zrakama najveća je između 10 i 16 sati. Izloženost UV zrakama najveća je u proljetnim i ljetnim mjesecima. Tijekom ovih godišnjih doba sunce je pod većim kutom, što povećava intenzitet UV zraka, međutim, još uvijek može utjecati na vas tijekom jeseni i zime.
UV zrake su snažnije na višim nadmorskim visinama jer postoji manje atmosfere koja ih apsorbira. Ozonski omotač pruža zaštitu od UV zraka, ali staklenički plinovi i zagađivači uzrokovali su stanjivanje ozonskog omotača, povećavajući UV intenzitet. Oblaci filtriraju neke UV zrake i sprječavaju ih da dopru do tla, međutim, to ovisi o vrsti oblaka. Tamni, vodom ispunjeni oblaci mogu blokirati više UV zraka od visokih, tankih oblaka.
Zaštita od UV zračenja
Korištenje kreme za sunčanje koja nudi široki spektar zaštite (protiv UVA i UVB zraka), ključno je za zaštitu kože. SPF oznaka na kremama za sunčanje odnosi se na zaštitu od UVB zraka, dok zaštita od UVA zraka često koristi PA+ sustav ili druge oznake. Kremu za sunčanje potrebno je nanositi svaka dva sata ili češće ako se znojite, vježbate ili plivate. Važno je znati da ne postoje vodootporne kreme za sunčanje.
Određena odjeća može pružiti određenu zaštitu od izlaganja UV zračenju. Najbolje su čvrsto tkane suhe tkanine. Mnoge tvrtke proizvode odjeću koja pruža povećanu zaštitu od UV zraka. Ograničite svoje izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti tako što ćete boraviti u hladu. To je najvažnije između 10 i 16 sati, kada su UV zrake jače. Šešir širokog oboda može pružiti dodatnu zaštitu vašim ušima i vratu. Odaberite sunčane naočale koje nude UV zaštitu kako biste spriječili oštećenje očiju i okolne kože.
Stručnjaci preporučuju pridržavanje zdrave prehrane koja uključuje namirnice koje su prirodni izvori vitamina D. To su masna riba poput lososa, tuna, sardina i skuša.
Pravilna primjena kreme za sunčanje, nošenje zaštitne odjeće i izbjegavanje direktnog izlaganja suncu tijekom najjačeg UV zračenja (obično između 10 i 16 sati) pomažu u smanjenju rizika od oštećenja kože.
POGLEDAJTE VIDEO: Stiže toplinski val, oglašen crveni alarm: Liječnica ima važan savjet za Hrvate