Imali ste naporan dan na poslu i bez obzira kada idete spavati često se budite u 3 ili 4 ujutro, nekad ste toga svjesni i kasnije nikako ne možete usnuti ili se probudite na trenutak i ponovno zaspite - znanstvenici su imaju odgovore zašto je tomu tako.
To je doba vjerojatno najgore vrijeme za biti budan. Prvo, svi još spavaju pa ne možemo raditi nešto konkretno, drugo, nismo sigurni jesmo li se zapravo dobro odmorili ili nas tijelo vara. "Kao kognitivni terapeut, ponekad se šalim da je jedina dobra stvar kada se probudim u 3 sata ujutro to što nam svima daje živopisan primjer katastrofiziranja", napisao je Greg Murray, direktor Centra za mentalno zdravlje na Tehnološkom sveučilištu Swinburne u Australiji, prenosi IFL Science.
Zašto se budimo u 3 ili 4 ujutro?
"Buđenje i briga u 3 ujutro vrlo su razumljivi i vrlo ljudski", nastavio je u svom članku iz 2021. za The Conversation. "Po mom mišljenju, to nije sjajna navika", dodaje. Što se krije iza ovog kolektivnog buđenja u sitnim satima? Ako redovito buljite u strop u 3 ili 4 sata ujutro, ovo se tiče vas. Naime, to je fenomen s kojim se nosi svaki treći čovjek, a vjerojatno i više otkako smo bili dio pandemijskog režima.
Buđenje
To je zato što su, prema stručnjacima za spavanje, ta rana razmišljanja povezana sa stresom - iako ne baš izravno. Budući da smo pod stresom, ne budimo se više noću, objasnio je Murray, ali nas čini svjesnijima toga što se događa. "Zapravo se budimo mnogo puta svake noći, a lagani san je češći u drugoj polovici noći", napisao je. "Kada lijepo sanjamo, jednostavno nismo svjesni tih buđenja, ali dodajte malo stresa i postoji velika šansa da će buđenje postati potpuno samosvjesno stanje."
Ne budite se samo zbog stresa nego...
No, stres nije jedini čimbenik koji nas može probuditi u 3 ujutro. Nepravilni rasporedi, kasno tipkanje na mobitelu pa čak i nedostatak svježeg zraka može zamutiti našu higijenu sna dovoljno da nas probudi noću. "Probudite se u isto vrijeme svaki dan i ne ulazite u krevet dok vam se ne spava", savjetovala je Stephanie Romiszewski, fiziologinja spavanja i ravnateljica klinike Sleepyhead.
"Primijetit ćete da ako se budite svaki dan u isto vrijeme, to će vam postati redovno vrijeme", objasnila je. "Pokušajte vježbati i potrudite se uhvatiti jutarnje sunce. Pobrinite se i za druženje. Mozak nam treba da shvatimo da će jedina prilika za spavanje biti noć", dodaje Romiszewski.
Dakle, znamo neke razloge zašto se budimo noću, ali zašto se čini da se to događa baš u 3 ili 4 ujutro? Pa, uzmite u obzir sljedeće: većini nas se počinje spavati oko 23 sata i ponoći, a budimo se između sedam i osam ujutro. "Tijekom noći naš san kruži između sna s brzim pokretima očiju (REM) i ne-REM spavanja. Svaka faza spavanja ima drugačiji prag za to koliko ga je lako probuditi", objasnila je Aneesa Das, pomoćnica ravnatelja Programa za medicinu spavanja u medicinskom centru Ohio State Wexner. "Jedno vjerojatno objašnjenje za buđenje u isto vrijeme svake noći je da idete spavati u isto vrijeme, a zatim, u isto vrijeme svake noći, dosegnete laganu fazu sna i probudite se", dodala je.
4. Teže spavate: Manje kisika i više ugljičnog dioksida ulazi u vaše tijelo. Kao rezultat toga, većina vaših tjelesnih sustava pati. Osim toga, veća je vjerojatnost da ćete hrkati i sliniti kao i patiti od kroničnog nedostatka kisika i apneje za vrijeme spavanja. Preporuča se čak i noću zatvoriti usta, kako bi lakše disali na nos.
Pisanje dnevnika prije spavanja
Mogli biste misliti da su tjelesni ciklusi spavanja samo obrazac koji se ponavlja, ono što je najvažnije, kako se jutro sve više bliži, količina vremena koje provodimo u REM snu se povećava – što znači da sve više vremena provodimo u relativno laganom i ispunjenom snu. "Možda je moguće da buđenje u ranim satima odražava buđenje iz tjeskobnih snova", rekao je za Newsweek Michael K. Scullin, izvanredni profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Baylor u Teksasu. "Znanstvenici već stotinjak godina sumnjaju da nedovršeni zadaci počivaju na povišenoj razini aktivacije u mozgu jer se ne mogu dovršiti", rekao je.
“Pokazalo se da u normalnom spavanju pomaže držanje bilježnice pored kreveta i zapisivanje svega na svom popisu obaveza, kao i sve druge brige ili stresne situacije koje kruže vašim umom", rekao je Scullin. Bio je autor rada iz 2018. koji je pokazao da je provođenje pet minuta prije spavanja na sastavljanje popisa budućih zadataka značajno utjecalo na to koliko brzo su sudionici studije usnuli, isti princip bi trebao vrijediti i za noćno buđenje.
To bi imalo smisla, smatra Colin Espie, profesor medicine spavanja na Nuffield odjelu za kliničku neuroznanost na Sveučilištu Oxford, koji zagovara ono što on naziva "otpuštanjem dana". Jednostavno rečeno, to znači odvojiti malo vremena prije spavanja da pregledate događaje iz prošlog dana i planirate unaprijed za sutra.
Praksa popisivanja planova i zadataka za sutrašnji dan mogla bi pomoći mozgu da procesuira stvari, a da vas ne probudi, rekao je Colin. Međutim, ako to ne uspije, možda je vrijeme da se obratite stručnjaku - pogotovo ako vas problem muči više od nekoliko mjeseci, savjetovao je Romiszewski. "Ako su prošla više od tri mjeseca, onda apsolutno potražite liječnika", dodala je.