Iako Zagreb ima brojne prekrasne parkove, povijesne znamenitosti i zaštićene spomenike, ako zavirite u njegovu pa i "ne-tako-davnu" prošlost, shvatit ćete da krije i brojne mračne tajne.
Primjerice, po broju javnih kuća i kupleraja, Zagreb je bio među vodećim gradovima u Europi sve do početka Drugog svjetskog rata. Kako piše Zagreb.info, do tada je gotovo svaka kuća u Tkalčićevoj ulici bila kupleraj.
Ono što najviše intrigira - sve je bilo legalno. Prvi takav legalan obrt nalatio se u Kožarskoj ulici, a zvao se Petrova kupelj. Procedura za otvaranje kupleraja bila je jednostavna- odlazak u Gradsku skupštinu koja je zahtjeve odobravala ili odbijala.
"Zaposlenice" kupleraja imale su i liječničku uslugu, a pregledu su se morale odazvati dva puta tjedno. Reklama za ova mjesta bila je, očekivano zabranjena, kako na ulici tako i na javno istaknutom natpisu - kupleraji nisu smjeli isticati kakve usluge se kod njih pružaju.
Ipak, kupleraji su se raspoznavali po detaljima. Primjerice, figurica patuljka na prozoru označavala je prostitutku, a kada je patuljak bio polegnut to bi značilo da dama ima "pune ruke posla".
"Prijateljice noći” skupljale su se i po barovima od kojih je najpopularniji bio “Pick” u Draškovićevoj ulici koji se kasnije preselio na Jelačićev trg. “Pick” je imao najbolji ali i najskuplji program, a bio je popularan “Klub” u Ilici u kojem su se održavale kabaretske predstave.
Čak 46 prostitutki imalo legalnu dozvolu za rad
Neki Zagrepčani se sjećaju atmosfere koja je tih godina vladala u Vlaškoj pa je jedan umirovljenik dao svoj opis tadašnjeg vremena:
“Blok kuća u Tkalčićevoj, bordel do bordela, četiri na okupu. Svaki ima svoju boju svjetla. Najelitniji i najskuplji je onaj ‘Kod zelene lampe’. U predvorju svira pijanist. Tu uglavnom dolaze oficiri i imućniji građani, đaci i studenti iz boljestojećih kuća. Vojnici nemaju pristupa. Mi, đaci iz Realne gimnazije, također smo znali navratiti. Jedanput nas je tu zatekao profesor njemačkog i hrvatskog. Stariji gospon, malko je šepao. Kad nas je ugledao, profesor je odustao. Poslije u školi je rekao kako među nama ima đaka koji se pojavljuju na nedostojnim mjestima. Mi smo se samo smijuljili.”
Zagreb je tada brojio čak 46 prostitutki koje su imale legalnu dozvolu za rad.
Dokaz jednog vremena je i spomenik koji stoji u Tkalčićevoj. “Žena na prozoru”, kiparice Vere Dajht Kralj, predstavlja damu noći koja čeka svoju mušteriju na prozoru jednog od kupleraja.
