Umirovljenje se možda čini dalekim, osobito mlađim generacijama, no financijska sigurnost u zlatnim godinama života nešto je o čemu valja razmisliti. Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa, a treći, dobrovoljni stup, može dugoročno donijeti značajan prihod.
Donosimo sveobuhvatan pregled 3. mirovinskog stupa, njegove prednosti, koji su poticaji i kako ugovoriti 3. mirovniski stup.
Što je 3. mirovinski stup?
Treći mirovinski stup predstavlja oblik dobrovoljne mirovinske štednje, koji omogućuje dugoročno ulaganje za osiguranje dodatnih sredstava za mirovinu, uz obvezna mirovinska osiguranja (prvi i drugi stup). Treći mirovinski stup definira se kao individualna kapitalizirana štednja, što znači da korisnici sami biraju visinu i učestalost uplata, preuzimajući odgovornost za svoja buduća mirovinska primanja.
Za razliku od prvih dvaju stupova, koji su obvezni za sve zaposlene, 3. mirovinski stup predstavlja osobni izbor, omogućujući potpunu kontrolu nad štednjom te načinom i količinom ulaganja. Dobrovoljna mirovinska štednja predstavlja ulaganje koje ima za cilj pružiti dodatne prihode u starosti. Što više novca se odvoji za 3. mirovinski stup, to će biti više sredstva na raspolaganju u budućnosti.
Kako funkcionira 3. mirovinski stup?
U trećem mirovinskom stupu korisnici biraju dobrovoljni mirovinski fond (DMF), čiji je cilj povećati imovinu kroz ulaganja koja podrazumijevaju određene razine rizika. Sredstva koja se prikupljaju na osobnim računima članova u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima smatraju se njihovom osobnom imovinom i ne mogu biti oduzeta ili ukinuta zakonskim promjenama.
Sredstva u trećem stupu postaju dostupna najranije s navršenih 55 godina života, kada ih korisnici mogu početi koristiti, bez obzira na njihov trenutni radni status, bilo da su zaposleni, nezaposleni ili već u mirovini. Sredstva na računu ostvaruju prinose i u slučaju prestanka uplate ili neredovitih uplata. Također, sredstva uplaćena u 3. mirovinski stup nisu oporeziva porezom na kapitalnu dobit niti porezom na dohodak prilikom isplate mirovine te sredstva na osobnom računu ne mogu biti predmetom ovrhe.
3. mirovinski stup poticaji
Država prepoznaje važnost dobrovoljne mirovinske štednje kao ključnog dijela mirovinskog sustava u Hrvatskoj i potiče je kroz porezne olakšice i državna poticajna sredstva. Na osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu uplaćuje se onoliko koliko i kada to korisnik želi, a država stimulira uplate u DMF s poticajem od 15% u kalendarskoj godini, do najviše 99,54 € godišnje.
Primjer uplate i poticaja 3. mirovinskog stupa:
- Iznos mjesečne uplate: 15€
- Očekivani prinos fonda: 3%
- Broj godina štednje: 20
Za 20 godina bit će uplaćeno 5400 €, a na kraju tog razdoblja, na računu uz poticaje će biti ukupno 9995,83 €.
Napomena: Prinosi imaju informativnu vrijednost i ne predstavljaju garanciju budućih prinosa, niti procjenu ili predviđanje dobiti mirovinskog fonda.
Kako ugovoriti 3. mirovinski stup?
Treći mirovinski stup u Hrvatskoj može se ugovoriti kroz različite institucije, uključujući banke, osiguravajuća društva i mirovinske fondove. Svaka od ovih institucija nudi različite opcije, pa je važno razumjeti njihove razlike kako biste donijeli najbolju odluku.
Banke
Banke u Hrvatskoj često nude treći mirovinski stup u obliku mirovinskih štednih računa ili fondova. Ovi računi obično omogućuju jednostavan pristup i lako praćenje uplate, dok istovremeno omogućuju izbor između različitih mirovinskih fondova koji su pod upravljanjem banaka. Banke mogu ponuditi veće povlastice u obliku dodatnih pogodnosti za korisnike postojećih usluga.
Osiguravajuća društva
Osiguravajuća društva nude treći mirovinski stup kroz mirovinske police ili životna osiguranja s mirovinskom štednjom. Osiguravatelji često nude više opcija i različite vrste osiguranje (s rizikom ili bez), koje mogu uključivati dodatne pogodnosti poput osiguranje od nesreće ili smrti. Uplate se mogu kombinirati s drugim vrstama osiguranja, a određeni paketi nude veću fleksibilnost u smislu odabira pokrića.
Mirovinski fondovi
Mirovinski fondovi specijalizirani su za upravljanje sredstvima trećeg mirovinskog stupa i nude različite vrste ulaganja. Kod mirovinskih fondova, korisnici mogu birati između različitih investicijskih strategija i rizičnih profila, što daje veću kontrolu nad prinosima. Mirovinski fondovi obično nude širu paletu ulaganja u dionice, obveznice i druge financijske instrumente.
Vrste fondova s obzirom na strategiju ulaganja
- Fondovi s agresivnijom strategijom ulaganja
- Ovi fondovi namijenjeni su osobama koje imaju duži investicijski horizont i veću toleranciju prema riziku. Takvi fondovi podrazumijevaju viši rizik, a preporučuju se mlađim osobama koje žele iskoristiti dugoročne mogućnosti ulaganja.
- Fondovi s umjerenom strategijom ulaganja
- Ovi fondovi namijenjeni su osobama u srednjim godinama koje imaju dovoljno vremena do mirovine, ali njihova sklonost riziku je uravnotežena. Fondovi sa srednjim rizikom preporučuju se većini ljudi, jer pružaju balans između sigurnosti i rasta kapitala.
- Fondovi s konzervativnijom strategijom ulaganja
- Ovi fondovi namijenjeni su starijim osobama koje su blizu mirovine, kao i onima čija je sklonost riziku minimalna. S obzirom na niži rizik, ovi fondovi su idealni za one koji žele očuvati svoju štednju bez izlaganja velikim tržišnim fluktuacijama.
U konačnici, izbor između banaka, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova ovisi o ciljevima, potrebama i preferencijama u pogledu upravljanja rizikom i povratima.
Sadržaj ovog članka isključivo je informativnog karaktera i ne predstavlja financijski savjet niti poticaj na ulaganje. Sve informacije služe u opće edukativne svrhe te ne bi trebale biti shvaćene kao preporuka za donošenje investicijskih odluka. Prije bilo kakvog ulaganja preporučuje se konzultirati ovlaštenog financijskog savjetnika ili stručnjaka.
POGLEDAJTE VIDEO: Saša Ivanović otkrio koliko je razvijeno tržište investicijskim zlatom
