Kojim su jezikom govorili Minojci? Nemamo pojma. Kako je izgledala religija Minojaca? Postoje neki ostaci, ali ne znamo baš. Jesu li Minojci uopće bili ujedinjeno carstvo ili samo skupina gradova povezanih istim jezikom? Ne znamo ni to. Kako je došlo do kraja minojske civilizacije? Samo se nagađa. Minojskom civilizacijom Egejskog brončanog doba dominiraju nepoznanice. Sve dok Arthur Evans nije počeo iskapati palaču Knossos na Kreti 1900., Minojci su bili tek junaci grčkih mitova. Usprkos opsežnim iskapanjima u zadnjih sto godina, analiza i otkrića, drevni stanovnici Krete i dalje su obavijeni velom tajne, toliko da ni do danas ne znamo kako su sami sebe nazivali. Prvi europski imperij, moćne trgovce koji su kontrolirali čitav istočni Mediteran zovemo tek po junaku grčkog mita.
Trgovački imperij ucrtao Kretu na kartu svijeta
Prema arheološkim dokazima, otok Kreta je bio naseljen već u neolitičkom razdoblju, tj. oko 7000. pr. n.e. Ipak, Minojska civilizacija stasala je tisućljećima kasnije,. oko 3000. pr.n.e. Tlo je bilo plodno, klima povoljna i broj ljudi se povećavao. Imali su sve što im je bilo potrebno, ali na putu do prvih pravih gospodara mora bile su ključne dvije stvari. Od početka civilizacije, Minojci su gradili brodove jer je povezivanje gradova putovima na krškom otoku bilo nemoguće. Ispočetka su plovili duž obale Krete, a potom su se otisnuli do otočja Ciklada u Egejskom moru. Na idući korak, da zagospodare čitavim istokom Mediterana primorao ih je bakar i kositar kojeg su morali uvoziti.
Pisma ostaju misterij
Disk iz Phaistosa
Od Egipta do Levanta, Minojski brodovi bili su glavni pokretač trgovine, nosili su sirovine na otok, a Kreta se bogatila. Otprilike u to vrijeme razvijaju i svoje prvo pismo - kretske hijeroglife. Ubrzo potom, razvili su i pismo, po svemu sudeći, abecedno, no zapisi ni na jednom od ta dva pisma nisu dešifrirana. Tek treće pismo koje se koristili Minojci, i koje je udarilo temelj grčkom alfabetu uspjelo se dešifrirati.
Zato iako su Minojci su ostavili zadivljujuću vizualnu ostavštinu (slike, sofisticirane palače i raznolika umjetnička djela), kao i velike količine pisanih zapisa, o njima znamo više iz grčkih legendi nego njihove baštine. Za razliku od spisa Egipćana, Hetita i Babilonaca iz kojih se može iščitati društvena organizacija, vjerska uvjerenja i povijesni događaji tih kultura, do sada otkriveni minojski spisi su samo inventarni zapisi - detaljni, obilni, ali ne osobito rječiti. Otprilike kao da od čitave zapadne civilizacije imate sačuvane tek carinske spise - svakako korisno želite li promatrati trgovinske veze, standard i tehnološki razvoj države, ali ne otkrivaju previše o ustrojstvu društva. Ipak, dva detalja upadaju u oko.
Prilično egalitarističko društvo
Uspješna i opsežna trgovina rezultirala je minojskim društvom koje je bilo bogato, a arheologija sugerira da je bogatstvo bilo široko podijeljeno u cijeloj zajednici. Opsežni zapisi koji postoje i koji su dešifrirani pokazuju vrlo kontroliran protok robe u i iz državnih skladišta. Životni standard je bio visok, a unutar kompleksa palače izrađen je sofisticirani vodovod, predivne freske, gipsani reljefi i otvorena dvorišta. No i sam termin palača je pogrešan. Iako je Evans u prostranim zgradama vidio dvor kralja Minosa, bolji opis bi upravna zgrada s obzirom na to da su u kompleksu skladišta, trgovačke i obrtničke radnje. Također, očito je kako središta moći diljem Krete nisu ratovala, pa ako je Knossos ikada uspostavio dominaciju, to je bilo ekonomsko, a ne vojno preuzimanje.
Žene vodile glavnu riječ i voljele su pokazivati grudi
Ljudi su imali slobodnog vremena i dobar dio posvetili sportu, vjeri i umjetnosti. Iako možemo samo nagađati o njihovim vjerskim uvjerenjima, ostaci njihovih umjetničkih djela upućuju na politeistički okvir s raznim božicama, uključujući i božanstvo majke. Svećenstvo je također bilo potpuno žensko, iako je kralj vjerojatno imao i neke vjerske funkcije. U stvari, uloga žena – kao vjerskih vođa, poduzetnica, trgovaca, obrtnika i sportaša daleko je nadmašila ulogu većine drugih društava. Odjek uloge žena u Kreti vidi se i u mitovima njihovih najvećih neprijatelja, Grka, žene imaju daleko značajniju ulogu nego što su imale u stvarnom životu, bilo kao božice, bilo kao heroine. Žene su u Minojskoj kulturi bile toliko važne da neki arheolozi ističu kako je vjerojatno njima vladala žena. Ideja kralja ne prikazuje se nigdje na freskama, za razliku od brojnih prikaza božica, svećenica, a možda i kraljica. Također, muškarce se u pravilu prikazivalo kao tamnije, dok su žene na freskama mahom blijede puti, Također, često su odjevene potpuno otvorenih prsa, pa se vjeruje da su blijeda put i pokazivanje grudi bili statusni simbol vladajuće klase žena.
Potomci srušili moćne civilizacije
Oko 1450. godine prije Krista minojska civilizacija, koja je izgleda bila mirna i uspješna, došla je do naglog i vjerojatno nasilnog kraja. Postoje dokazi o velikom uništenju požarom i dugo se nagađa da je vulkanska eksplozija u Theri (koja je vjerojatno praćena tsunamijem) okončala ovu veliku civilizaciju egejskog svijeta. No i to je tek predmet nagađanja. Godine početka propadanja i erupcije se ne podudaraju. Ipak, očito je kako n u to vrijeme Mikenjani, koji su proteklih stotinjak godina bili vazali Minojaca, jačaju u preuzimaju dominaciju, Krećani tonu u mit. Mit kojeg su pisali njihovi najveći neprijatelji.
No niti to možda nije bio kraj moćne civilizacije. Nakon što su Mikenjani zauzeli Kretu i nametnuli svoju ratničku kulturu, dostignuća slavnog trgovačkog imperija pala su u zaborav, ali ne i glavna vještina koja ga je stvorila. Zato, u zloglasnim Narodima mora koji su uništili velike civilizacije Bliskog Istoka, mnogi vide potomke Minojaca koji su prvi ukrotili valove Mediterana.
