Romul i Rem rade ono što i drugi psići rade: jure, grče se, grickaju, njuškaju. Ali postoji nešto što nije šteneće u vezi snježno bijelih šestomjesečnih beba - njihova veličina, za početak.
U svojoj mladoj dobi već su dugački gotovo 122 centimetra, imaju 36 kilograma, a mogli bi narasti do 183 centimetra i 68 kilograma. Tu je i njihovo ponašanje: štenci bi prema ljudima trčali u zagrljaje, tražili bi trljanje trbuha, poljupce - no ne i Romul i Rem.
Kako je objavio TIME, oni drže distancu, povlače se ako im se osoba približi. Čak i kad im se približi jedan od voditelja koji ih je odgajao od rođenja, oni se trznu i povuku. To nije ponašanje domaćih pasa, nego ponašanje divljih vukova. A ovo je vrsta strašnih vukova — što znači da imaju razloga biti usamljeni.
Klonirali su i njihovu sestru
Strašni vuk nekoć je lutao američkim područjem koje se protezalo na jug do Venezuele i na sjever do Kanade, ali niti jedan nije viđen više od 10.000 godina, kada je vrsta izumrla. Međutim, diljem Amerike otkriveno je mnogo ostataka strašnih vukova, a to je predstavljalo priliku za tvrtku pod nazivom Colossal Biosciences.
Oslanjajući se na vješti genetski inženjering i drevnu, očuvanu DNK, znanstvenici su dešifrirali genom strašnog vuka, prepisali genetski kod običnog sivog vuka kako bi mu odgovarao i, koristeći domaće pse kao surogat majke, donijeli Romula, Rema i njihovu sestru, dvomjesečnu Khaleesi, na svijet tijekom tri odvojena poroda prošle jeseni i ove zime.
Doslovno su oživjeli izumrlu zvijer i genski fond koji je davno nestao. Novinari TIME magazina susreli su se s mužjacima na ograđenom polju u američkom objektu za divlje životinje 24. ožujka, pod uvjetom da njihova lokacija ostane tajna kako bi se životinje zaštitile od znatiželjnih pogleda.
Želje klonirati i druge izumrle životnje
Strašni vuk nije jedina životinja koju Colossal, koji je osnovan 2021. i trenutno zapošljava 130 znanstvenika, želi vratiti iz mrtvih. Na njihovom popisu želja za oživljavanjem su i vunasti mamut, dodo i tilacin ili tasmanijski tigar. Već u ožujku tvrtka je iznenadila znanstvenu zajednicu viješću da je kopirala DNK mamuta.
Colossal tvrdi da bi iste tehnike koje koristi za prizivanje vrsta iz mrtvih mogle spriječiti da postojeće, ali ugrožene životinje same skliznu u izumiranje. Kažu da bi im oživljavanje mamuta moglo pomoći u stvaranju robusnijih slonova koji bi mogli bolje preživjeti klimatske promjene.
"Mi smo evolucijska sila u ovom trenutku," kaže Beth Shapiro, Colossalov glavni znanstveni direktor, govoreći o čovječanstvu kao cjelini i dodao: "Mi odlučujemo kakva će biti budućnost ovih vrsta."
Centar za biološku raznolikost sugerira da će 30 posto genetske raznolikosti planeta biti izgubljeno do 2050. godine, a Shapiro i izvršni direktor Colossala Ben Lamm inzistiraju na tome da je genetski inženjering ključan alat da se to preokrene.
Rukovoditelji tvrtki često postavljaju tehnologiju ne samo kao moralno dobro, već i kao moralni imperativ - način da se ljudi, koji su toliko vrsta doveli do ruba izumiranja, pomire s prirodom. "Ako želimo budućnost koja je i biobrojna i puna ljudi, trebali bismo si dati priliku da vidimo što naši veliki mozgovi mogu učiniti da preokrenu neke od loših stvari koje smo već učinili svijetu", kaže Shapiro.
Vunasti miš, u manjoj mjeri, i strašni vukovi prvi su koraci u tom smjeru.
30 godina od kloniranja ovce Dolly
Genetski inženjering je još uvijek novo polje. Gotovo 30 godina nakon što je klonirana ovca Dolly, tehnologija još uvijek stvara probleme kod kloniranih životinja - i to u pogledu veličine novorođenih životinja koje ponekad imaju defektne organe, prerano stare i imaju probleme s imunološkim sustavom. Štoviše, trudnoća s klonovima može biti teška za surogat majku koja nosi klonirani embrij.
"Postoji rizik od smrti. Postoji rizik od ozbiljnih nuspojava", rekao je Robert Klitzman, profesor psihijatrije i direktor magistarskog programa bioetike na Sveučilištu Columbia i dodao: "Puno je patnje uključeno u to. Bit će pobačaja."
Ipak, Colossalovi znanstvenici vjeruju da su na tragu nečeg moćnog. Matt James, glavni službenik za životinje u tvrtki — koji je nekoć radio kao viši direktor za brigu o životinjama u zoološkom vrtu u Dallasu i zoološkom vrtu u Miamiju, gdje je upravljao dobrobiti 7000 životinja i 500 vrsta — osjetio je važnost znanosti kada su Romul i Rem bili stari samo 5 ili 6 tjedana. Osoblje je vagalo malene štence, a jedan od veterinarskih tehničara počeo je pjevati pjesmu iz Male sirene. Kad je došla do točke u kojoj je vokalizirala prvo gore, a zatim dolje, Romul i Rem okrenuli su se prema njemu i počeli zavijati kao odgovor.
'Jeziv trenutak zavijanja'
"Za mene", kaže James, "bio je to šokantan, jeziv trenutak." Ti su mladunci prvi proizveli urlik kakav se na zemlji nije čuo više od 10.000 godina.
Potrebno je iznenađujuće malo genetskih promjena da bi se napravila razlika između žive i izumrle vrste. Kao i drugi kanidi, vuk ima oko 19.000 gena (ljudi i miševi imaju oko 30.000, stvaranje strašnih vukova zahtijevalo je samo 20 izmjena u 14 gena u običnom sivom vuku, ali ta su podešavanja dovela do niza razlika, uključujući Romulovu i Remulovu bijelu dlaku, veću veličinu, snažnija ramena, širu glavu, veće zube i čeljusti, mišićavije noge i karakteristične vokalizacije, posebno zavijanje i cviljenje.
Genom strašnog vuka analiziran izvađen je iz dva drevna uzorka - jedan je 13.000 godina star zub pronađen u Sheridan Pitu, Ohio, a drugi 72.000 godina stara ušna kost iskopana u American Fallsu, Idaho. Uzorke su posudili muzeji u kojima se nalaze.
POGLEDAJTE VIDEO Pada dolar, bitcoin, ruše se burze od Tokija do Zagreba! Kako će Europa odgovoriti na Trumpov trgovinski rat?
