Vraćaju nam se hladnoće, a niske temperature mogu iznenađujuće utjecati na mozak

1. Lošija kognitivna funkcija: Hladno vrijeme usporava aktivnost mozga, što dovodi do sporijih kognitivnih funkcija. To uzrokuje poteškoće u koncentraciji, donošenju odluka ili čak u pamćenju uputa.

Dugotrajno izlaganje hladnoći može dovesti do mentalnog umora, što otežava održavanje koncentracije tijekom svakodnevnih zadataka poput učenja, vožnje ili rada.

2. Smanjena mentalna jasnoća: Mozak zahtijeva energiju za učinkovito funkcioniranje. Kada je izložen hladnoći, preusmjerava resurse na održavanje tjelesne temperature, smanjujući sposobnost za jasno razmišljanje.

Zbog toga može doći do stanja u kojima se ljudi mogu osjećati "tupo" ili zbunjeno.

3. Smanjena funkcija pamćenja: Niske temperature mogu utjecati na hipokampus, regiju mozga odgovornu za pohranu informacija i prisjećanje na uspomene.

Zadaci koji zahtijevaju pamćenje, poput učenja, također mogu postati izazovniji kada smo izloženi niskim temperaturama dulje vrijeme.

4. Sporija cirkulacija krvi u mozgu: Hladno vrijeme uzrokuje sužavanje krvnih žila, što može smanjiti protok krvi u mozak. Pad cirkulacije može utjecati na kognitivne sposobnosti, što dovodi do otežanih razmišljanja.

U ekstremnim slučajevima, smanjena cirkulacija krvi u mozgu može pridonijeti kognitivnom padu ili čak s vremenom doprinijeti razvoju demencije.

5. Promjene raspoloženja i razdražljivost: Niske temperature mogu utjecati na razine hormona, koje onda uzrokuju promjene u raspoloženju. Nedostatak sunčeve svjetlosti tijekom hladnijih mjeseci može izazvati pad razine serotonina.

Izlaganje stresu zbog hladnoće može pokrenuti povećanje razine kortizola, hormona koji utječe na regulaciju raspoloženja, što može rezultirati tjeskobom ili emocionalnom nestabilnošću.

6. Poremećaj budnosti: Kako bi tijelo sačuvalo toplinu u hladnim uvjetima, preusmjerava energiju s manje važnih funkcija, uključujući održavanje visoke razine budnosti mozga.

Pospanost može ometati donošenje odluka, uzrokovati sporije reakcije i smanjiti sposobnost da ostanete angažirani i učinkovito obavljate zadatke.

7. Povećani stres: Kada tijelo mora koristiti više energije za održavanje topline javlja se stres izazvan hladnoćom. To može potaknuti otpuštanje kortizola i tako opet dovesti do tjeskobe.

Veće razine kortizola osim s tjeskobom povezane su i s razdražljivošću te smanjenom sposobnošću prilagodbe organizma na stres.

8. Pogoršanje postojećih stanja: Hladne temperature mogu pogoršati simptome postojećih neuroloških stanja i poteškoća. Na primjer, osobe s multiple sklerozom mogu imati veće poteškoće s koordinacijom kada su izložene velikim hladnoćama.

Također, osobe sklone migrenama ili drugim vrstama kroničnih glavobolja mogu doživjeti češće ili intenzivnije napadaje za vrijeme hladnijih dana.

9. Poteškoće sa spavanjem: Dok nekim osobama hladniji uvjeti olakšavaju uspavljivanje, drugi se muče s održavanjem sna. Ekstremna hladnoća može uzrokovati nelagodu, otežavajući pronalaženje udobnog položaja za spavanje. Također, može poremetiti prirodni cirkadijalni ritam organizma koji regulira obrasce spavanja.

10. Oštećene motoričke vještine: Hladnije vrijeme može učiniti mišiće i zglobove krutima i tako smanjiti mogućnost koordinacije. Jednostavne radnje poput tipkanja, držanja olovke ili vezanja cipela postaju teže u hladnim uvjetima zbog smanjenje fleksibilnosti i spretnosti.

To može dovesti do većeg broja nesreća i utjecati na radnike u profesijama koje zahtijevaju spretnost.

11. Smanjena regulacija emocija: Nelagoda izazvana hladnoćom može uzrokovati promjene raspoloženja ili razdražljivost. Ograničena sunčeva svjetlost tijekom zime smanjuje serotonin, povezujući izlaganje hladnoći sa pojačanim stresom i depresijom.

Ovi emocionalni izazovi mogu dovesti do lošijih međuljudskih odnosa, što doprinosi lošijem mentalnom zdravlju.

12. Sporiji refleksi: Niske temperature utječu na živčani sustav, usporavaju reflekse i loše utječu na sposobnost i vrijeme reakcije. Zbog toga su nezgode češće tijekom hladnijeg vremena, jer organizam otežano reagira na promjene i iznenadne situacije.

13. Rizik od hipotermije: U ekstremno hladnim uvjetima, dugotrajno izlaganje niskim temperaturama može dovesti do hipotermije, opasnog pada tjelesne temperature. Srećom to nas vjerojatno neće dočekati idućih dana.