Gigantska santa leda pod nazivom A23a približava se otoku Južna Georgia koji je naseljen brojnim divljim životinjama. Ona bi mogla utjecati na njihov život, ograničiti im pristup hrani, ali i na glavni rashladni sustav Zemlje.
Santa leda se trenutačno kreće brzinom od jedan kilometar na sat, što se ne čini tako strašno, no s obzirom na to da je široka više od 64 kilometara i teška oko pet puta više od Mount Everesta, njeno nasukavanje na otok imalo bi popriličan utjecaj.
Učinak trilijuna tona leda koji se otopi tako blizu jednog od najvažnijih utočišta divljih životinja na svijetu ne može se predvidjeti. To bi moglo spriječiti mnoge od milijuna pingvina u Južnoj Georgiji da dođu do hrane, a već je omelo na njihovim putanjama brodove koji se kreću tim područjem.
Koliko je stara divovska santa leda A23a?
Ledene grdosije poput A23a nisu česte. Ogromne ledene ploče stalno se lome s Antarktika, ali većina se raspada u komadiće čim počnu slobodno plutati u toplijem oceanu koji okružuje kontinent.
No, A23a je ustrajala i to dugo vremena. Ona je jedna od najstarijih santi leda na svijetu. Odcijepila se od Filchnerova ledenog grebena na Antarktiku davne 1986. godine i sa sobom odnijela sovjetsku istraživačku stanicu, Druzhnaya 1, koja je bila izgrađena na njenom rubu. Santa leda zapela je na morskom dnu i ostala je zarobljena u oceanskom vrtlogu.
Bila je okružena drugim manjim santama leda te se jedva micala 20 godina, a zatim je 2020. počela polako plutati prema sjeveru. Prošle se godine šest mjeseci vrtila u rotirajućoj oceanskoj struji Južnog oceana prije nego što se oslobodila i krenula prema Južnoj Georgiji.
Otoku se tada približavala brzinom od oko 30 kilometara na dan. "To je prilično brzo za santu leda", rekao je za Sky News Andrew Meijers, oceanograf iz organizacije British Antarctic Survey (BAS) u Cambridgeu.
Hoće li se divovska santa leda smanjiti?
More oko Južne Georgije toplo je u usporedbi s mjestom gdje je nastala A23a na Antarktiku, pa se očekuje da će ona tijekom 'putovanja' postati tanja, lomljivija i raspasti se.
Utjecaj koji bi to moglo imati vjerojatno će biti lokaliziran, ali neće biti beznačajan za milijune pingvina ili tuljana koji naseljavaju Južnu Georgiju.
Trilijun tona slatke vode, koja pluta na gušćoj morskoj vodi, moglo bi odvesti hranu za morske životinje dublje pod vodu. Alternativno, ako ogromna santa leda nosi puno mulja i sedimenta, to bi moglo dodati hranjive tvari u vodu te pružiti više hrane za morski život.
Santa A23a simbol je globalo zabrinjavajućeg trenda: brzog otapanja leda na Antarktici. Kontinent na godinu gubi oko 150 milijardi tona vode u obliku leda. Polovica te vode je u formi santi, a ostatak se otopi izravno na samom kontinentu. To dovodi do neumoljivog porasta razine mora, za koji se očekuje da će dosegnuti oko 60 centimetara do 2100. godine samo zbog otapanja Antarktika.
Pogoršavanje globalnog zatopljenja
Goruću zabrinutost predstavlja utjecaj sve te slatke vode na antarktičku cirkumpolarnu struju koja služi kao rashladni sustav našeg planeta. Topli zrak s ostatka planeta zagrijava površinske vode, struje zatim povlače ovu topliju vodu prema dolje, zamjenjujući je hladnijom vodom iz dubina oceana.
"Obavlja sve teške poslove u smislu zadržavanja topline uzrokovane globalnim zagrijavanjem", objasnio je dr. Meijers.
Mikroskopske biljke, fitoplankton, u regiji također apsorbiraju ugljikov dioksid koji najviše zagrijava planet, a koji se, poput toplije vode, odnosi duboko u oceane i tamo skladišti.
Nedavna studija sugerira da svježa voda iz santi leda koje se tope već usporava ovo cirkumpolarno strujanje i moglo bi smanjiti njegovu brzinu za 20 posto do 2050. godine, što bi moglo dodatno pogoršati globalno zatopljenje.
POGLEDAJTE VIDEO: Gastroenterolog: 'Rak debelog crijeva visoko je izlječiv, odgovor je u kolonoskopiji'
